Zdravlje

Ove promjene na koži treba ozbiljno shvatiti. Mogu biti znak ozbiljne bolesti

Atopijski dermatitis pripada grupi atopijskih bolesti te se često javlja udružen s drugim bolestima iste grupe kao što su alergija na hranu, bronhalna astma, alergijski rinitis (alergijska upala sluznice nosa) i alergijski konjunktivitis (alergijska upala očiju). Iako se atopijski dermatitis može javiti u svakoj životnoj dobi, početak bolesti je najčešći upravo u najranijoj dobi, između drugog i šestog mjeseca života.

Sretna okolnost je da intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, tako da nakon desete godine života više od 90% oboljele djece nema smetnje.

Atopijski dermatitis je česta, upalna bolest kože karakterizirana suhom kožom, ponavljajućim upalama kože i svrbežom. Bolest je dugotrajna, s periodima poboljšanja i pogoršanja. Studije pokazuju da od atopijskog dermatitisa boluje oko 15-20% djece predškolske i školske dobi.

Tačan razlog nastanka atopijskog dermatitisa je nepoznat. Bolest je uvjetovana kombinacijom nasljedne predispozicije i okolišnih faktora. Znakovi atopijskog dermatitisa su suha koža i ponavljajući dermatitis, a najčešći subjektivni simptom je svrbež.

Ponavljajući dermatitis očituje se pojavom crvenih žarišta na koži, katkada uz sitne mjehuriće, točkaste kraste i ogrebotine.

Hronični dermatitis - obilježen je izrazitom suhoćom, ljuštenjem i zadebljanom kožom.

Atopijska koža je suha koža, u koži postoji manjak masnoća (kožnih lipida), a često i proteina. Suhoća smanjuje zaštitnu funkciju kože te ona postaje osjetljivija i sklona iritaciji. Klinička slika varira od blagih do srednje teških i teških oblika bolesti te ovisi o dobi bolesnika, trajanju atopijskog dermatitisa, djelovanju okidača bolesti, odnosno prisutnim komplikacijama. Naime, atopijska koža je sklona bakterijskim i virusnim infekcijama kože kao što su stafilokokne ili streptokokne infekcije, herpes virusne infekcije ili virusne bradavice.

Brojni alergeni i iritansi iz okoline mogu pogoršati simptome atopijskog dermatitisa. Često pranje, veća upotreba sapuna i deterdženta te veća tvrdoća vode za pranje često uzrokuju pogoršanja dermatitisa.

Što još potiče nastanak dermatitisa?

  • Sapuni, deterdženti i omekšivači podižu nivo pH kože za tri jedinice što dodatno oštećuje funkciju kožne barijere.
  • Kozmetika poput losiona i krema koje sadrže dodatke (parfeme, konzervanse, mirise i boje) također mogu biti okidači dermatitisa.
  • Odjeća od vune, najlona, sintetike i drugih umjetnih materijala obično pogoršavaju simptome te se savjetuje upotrebljavati odjeću i posteljinu od prirodnih pamučnih vlakana.
  • Suhi zrak, vrućina i znojenje dodatno isušuju kožu i pogoršavaju svrbež. Prostorije u kojima oboljeli boravi trebalo bi umjereno zagrijavati, vlažiti i redovito prozračivati.
  • Boravak u zadimljenim prostorijama također pogoršava dermatitis.