Činjenica je da mnogi uživaju u ispijanju alkohola, međutim, isto je poznato da neki poslije osjećaju tjeskobu, potištenost, zapravo cijeli spektar negativnih emocija. Štoviše, velika je vjerojatnost da ste i sami nekad doživjeli ili od drugih čuli kako su nakon opijanja iskusili izrazito neugodan osjećaj jakog lupanja srca koji se, logično pomiješao s osjećajem straha. Iako je poznato da alkohol ni na koji način ne koristi našem mentalnom blagostanju, od nekih pića pojava tjeskobe i lupanje srca, ipak vjerojatnije. To je potvrdila i voditeljica mentalnog zdravlja u Nuffield Healthu, Lisa Gunn. Iako u početku može donijeti umirujuće osjećaje, alkohol je zapravo depresiv koji na kraju dovodi do takozvanog rebound efekta zbog čega raste nivo anksioznosti, objasnila je za HuffPost.
Hemijska pozadina
Do neželjenih efekta dolazi zato što alkohol remeti ravnotežu neurotransmitera i hemijskih glasnika u mozgu, odnosno, objašnjava alkohol remeti prirodnu bori se ili bježi reakciju na stres. Uz to, alkohol može izazvati osjećaj panike jer utječe na gama-aminomaslačnu kiselinu (GABA), hemikaliju u mozgu koja obično ima opuštajući učinak. Usporava mozak blokiranjem specifičnih signala u centralnom nervnom sistemu, mozgu i leđnoj moždini. Studija iz 2019. navodi da oko 12 posto odraslih koji piju, doživljavaju tjeskobu tokom mamurluka, a čak daljnjih 15 posto doživi stanje depresije. Drugim riječima, aktivnost GABA se smanjuje, što dovodi do povećane razdražljivosti i tjeskobe.
Najgori napitci
Gunn smatra da neki alkoholni napici ipak mogu gore utjecati na ljudsku psihu od drugih. Među njima navodi koktele za koje kaže, često sadrže spoj jakih alkoholnih napitaka i šećer te mogu uzrokovati porast i pad šećera u krvi tokom noći, što dovodi do ekstremnih naleta energije. Iako ga ne bismo stavili u ovu kategoriju, ova stručnjakinja kaže da i crveno vino može izazvati neželjeni efekt, tjeskobu kod onih koji su joj podložniji budući da u svom sastavu sadrži tiramin i histamine. Žestoka pića također mogu uzrokovati skokove u razini alkohola u krvi, a to pak može dovesti do izraženije naknadne tjeskobe nakon što učinak alkohola prestane. Što je postotak alkohola veći, učinci na našu psihu mogu biti pogubniji.
