Uz konzumiranje voća povezuje se mnogo zdravstvenih dobrobiti. Nutricionista Lon Ben-Asher izdvojio je najbolje vrste voća, koje bismo svi trebali jesti svake sedmice.
Borovnice
Lon Ben-Asher ističe da su borovnice "nutricionistički pokretač". Sadrže antocijanine, fitokemijske flavonoide koji im daju boju i djeluju kao antioksidanti koji uklanjaju slobodne radikale. Takođe, bogate su vitaminima i mineralima, uključujući vitamin C, K te mangan.
Uz to, sadrže i topiva vlakna koja su "važna u smanjenju kardiovaskularnih bolesti i pomažu u smanjenju skoka glukoze kod ljudi sa smanjenim nivoom šećera u krvi", ističe nutricionista.
Jabuke
"Jabuke imaju mnoga protivupalna i antioksidativna svojstva, za koja se pokazalo da smanjuju rizik od mnogih hroničnih bolesti zbog polifenolnih spojeva", dodaje Ben-Asher. Baš kao i borovnice, jabuke sadrže topiva, ali i netopiva vlakna koja pomažu u održavanju zdravlja probavnog sistema.
Narandže
Narandže su bogate vitaminom C, ali i drugim nutrijentima poput kalijuma, željeza, kalcijuma, vitamina E i vitamina B. Vitamin C pomaže u izgradnji kolagena, što usporava starenje kože i održava vaš izgled, prenosi Eating Well.
Suhe šljive
Suvo voće, posebno suve šljive, može biti koristan izvor hranjivih supstanci. Jedenje suhih šljiva pospješuje probavu s visokim udjelom vlakana te sadrži veliku količinu vitamina K.
Maline
Kako prenosi Eating Well, maline su poznate po tome što imaju jednu od najvećih količina vlakana te sadrže osam grama vlakana po šoljici. Osim vlakana, bogate su i magnezijumom koji pomaže u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija, kao što su sinteza proteina, funkcija mišića i živaca, kontrola šećera u krvi i krvnog pritiska.
Banane
"Banane su bogate dijetalnim vlaknima, što pomaže u zadržavanju hrane u želucu duže, smanjujući osjećaj gladi i održavajući vas sitima te time pridonose boljem upravljanju težinom i smanjenju rizika od pretilosti", ističe Ben-Asher. Dodaje da banane "imaju vrlo visok sadržaj kalijuma", a redovna konzumacija može poboljšati zdravlje srca i smanjiti ukupni rizik od hroničnih bolesti.
