Određene hemikalije koje su sastojci šminke i drugih kozmetičkih proizvoda istraživači su povezali sa ozbiljnim zdravstvenim problemima.
Neke od tih zdravstvenih briga uključuju: veći rizik od raka, endokrini poremećaji koji utječu na proizvodnju hormona u tijelu, kašnjenja u razvoju i neurološki problemi.
Lista sastojaka koje treba izbjegavati
- Živa. Osvježivači kože mogu sadržavati živu. Živa je težak metal koji štetno djeluje na organizam. Može utjecati na nervni sistem, izazvati oštećenje bubrega i štetiti plodu u razvoju.
- Ftalati. Ftalati su prisutni u nekim lakovima za nokte i sprejevima za kosu, kao i u mirisima mnogih sredstava za čišćenje i kozmetiku. Ftalati mogu da naruše ravnotežu hormona, kao npr. testosterona i estrogena.
- Parabeni. Proizvođači koriste parabene kao konzervanse u mnogim kozmetičkim proizvodima. Parabeni se na kozmetičkim naljepnicama mogu pojaviti na sljedeći način: metilparaben, propilparaben, etilparaben i butilparaben. Parabeni mogu biti prisutni u šminci, proizvodima za kosu i kremama za brijanje. Parabeni mogu ući u tijelo putem kože i oponašati estrogen i na taj način narušiti endokrinu ravnotežu. Moguć je i kancerogeni efekt.
- Formaldehid. Formaldehid i hemikalije koje tokom određenog vremena otpuštaju formaldehid prisutne su u kozmetici, losionima, šamponima, gelovima za tuširanje, lakovima za nokte i proizvodima za ravnanje kose. Formaldehid može da izazove alergijske reakcije, kao i iritaciju očiju i respiratornog sistema. Neke studije na laboratorijskim životinjama također su povezale formaldehid sa njegovim kancerogenim djelovanjem. Američko udruženje za rak ukazuje da profesionalni tretmani za kosu koji koriste keratin mogu povećati koncentraciju formaldehida u zatvorenom prostoru na potencijalno opasne nivoe.
- Toluen. Toluen je može biti prisutan u lakovima za nokte. To je rastvarač koji može biti toksičan za mozak, nervni sistem i plod u razvoju. Poput triklosana, i toluen je trenutno zabranjen u sredstvima za njegu tijela koja se prodaju u kozmetičkim lancima u SAD.
- Per - i polifluoroalkilne supstance. Per- i polifluoroalkilne supstance (PFAS) mogu biti prisutne u puderima, korektorima i ajlajnerima. Postoji više od 4.000 hemikalija klasificiranih kao PFAS koje mogu predstavljati sljedeće rizike: šteti plodu u razvoju, povećava rizik čovjeka od raka, utječući na imunološki sistem, utječući na ravnotežu hormona.
- Talk. Proizvodi, koji mogu sadržati poznati kancerogeni azbest, pa ga treba izbjegavati u prahu i drugim sredstvima za ličnu njegu, osim ako se zna da ne sadrže azbest.
Koliko često treba koristiti kozmetičke preparate
Najbolji odgovor koliko često treba korisiti kupku i kreme za njegu kože je onoliko koliko koži treba. To zavisi od tipa kože. Ako imate suhu kožu, češće morate da nanosite hidrirajuće preparate, dok ljudi s prirodno masnom kožom nanose preparate u manjim količinama.
Za početak možete nanositi jednom dnevno, najbolje poslije tuširanja. Ako utvrdite da vam se koža tokom dana isušuje, obavezno je nanesite u većim količinama i/ili više puta dnevno kako bi bila zdrava i hidrirana. Često u našoj populaciji osobe sa zakašnjenjem hidriraju kožu, tj. samo onda kada postane suha i javi se svrab.
Preporučuje se da se koža kontinuirano hidrira i njeguje, jer takva koža je zdrava i otporna na sve štetne faktore iz vanjske sredine koji mogu da prouzrokuju bolesti i oštećenja kože.
Što se tiče upotrebe kupki, česta upotreba može dovesti do suhoće kože, što ima za posljedicu pojavu svraba. Preporuka je da se nakon tuširanja i pranja ruku nanese emolijentna krema, kako bi se održavala fiziološka kiselost (Ph) kože. Ne postoji jedinstvena preporuka dermatologa o tome koliko puta sedmično treba upotrebljavati kupku, jer sve to zavisi od tipa kože.
Koliko često treba nanositi dezodorans
Aluminijumska jedinjenja se u velikoj mjeri koriste za pravljanje dezodoranasa zbog toga što aluminijumske soli blokiraju izvodne kanale znojnih žlijezda i time se smanjuje količinu koja se izlučuje na površinu kože i neprijatan miris. Najnovija istraživanja koja je objavio Američki Institut za biotehnologiju su ukazala da učestala upotreba ovih preparata može dovesti do nakupljanje soli aluminija u tkivu dojke.
