Zagađenje je u 2019. ubilo 9 miliona ljudi širom svijeta, što znači da je upravo ono uzrok svake šeste smrti u svijetu u toj godini, pokazuje analiza.
Rich Fuller iz Globalnog saveza za zdravlje i onečišćenje u Švicarskoj i njegovi kolege prvi su procijenili utjecaj zagađenja na preranu smrt 2015., na sličan način utvrdivši da je uzrokovalo 9 miliona smrtnih slučajeva.
Kako bi otkrili kako su se smrtni slučajevi povezani s zagađenjem možda promijenili, tim je ponovio analizu za 2019., koristeći podatke iz tekuće studije Globalnog opterećenja bolesti.
"Stvar sa zagađenjem je da niko zapravo ne umire od zagađenja izravno", kaže Fuller. “Oni umiru jer im zagađenje stvara bolest koja ih potom ubija.”
Tim je otkrio da je ukupni broj smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem ostao nepromijenjen u odnosu na 2015. Međutim, smrtni slučajevi uzrokovani zagađenjem zraka u domaćinstvima, na primjer spaljivanjem drva u zatvorenom prostoru, pali su s 2,9 miliona u 2015. na 2,3 miliona u 2019. jer su mnoge zemlje prešle na čistija goriva, piše NewScientist.
Smrtni slučajevi zbog zagađenja vanjskog zraka, međutim, porasli su s 4,2 miliona na 4,5 miliona . To je zbog sve većeg broja automobila i tvornica, kaže Fuller. Spaljivanjem fosilnih goriva oslobađaju se fine čestice s najvećim promjerom od 2,5 mikrometara, koje se nazivaju PM2,5. To može ići duboko u naša tijela, a povezano je sa srčanim bolestima i nekim vrstama raka.
Onečišćenje olovom također raste na globalnoj razini, iako nije jasno zašto. Istraživači su procijenili da je 2015. olovo uzrokovalo 500.000 smrtnih slučajeva, što je brojka za koju sada procjenjuju da je najmanje 900.000.
Sveukupno, više od 90 posto smrtnih slučajeva povezanih s zagađenjem događa se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, prema timu. “Veliki dio onečišćenja dolazi od brze industrijalizacije mnogih od ovih zemalja”, kaže Fuller.
Najnovija analiza temelji se na podacima prije pandemije covida-19. U Velikoj Britaniji, blokade su privremeno dovele do manjeg broja vozila na cestama, olakšavajući simptome za osobe s bolestima poput astme. Učinak pandemije na buduće analize onečišćenja nije jasan, kaže Fuller. "Znam da se zagađenje zraka smanjilo tokom pandemije, ali sada se opet vratilo", kaže.
Fuller se nada da će rezultati dovesti do boljeg praćenja onečišćenja i podizanja svijesti. “Zagađenje je jedno od tri glavna globalna problema našeg vremena”, kaže on. “To su klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i zagađenje.”
"Broj globalnih ranih smrtnih slučajeva zbog izloženosti zagađenju ne iznenađuje me", kaže Eloise Marais sa University College London. “Ono što najviše zabrinjava je nedostatak usvajanja mjera za rješavanje ovog problema”.
