Postoji puno razvikanih načina prehrane. Gotovo da su svi čuli za trendove poput keto, paleo, pescetarijansku ili vegansku prehranu u posljednje vrijeme - ili se već hrane u skladu s tim. Jedno američko istraživanje je sada ispitalo koliko je najčešćih (šest) načina prehrana zdravo. Naučnici su promatrali kako oblici prehrane utiču na zdravlje tijela i okoliša.
Istraživanje o dijetama
Kako bismo zapravo mogli saznati koja je prehrana najzdravija za tijelo i okoliš? Kako bi to učinili, naučnici su pogledali i ponovno procijenili statističko istraživanje Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku u SAD-u. Dio istraživanja bilo je statističko istraživanje, Nacionalno ispitivanje zdravlja i prehrane (NHANES). 16.800 odraslih ispitanika u razmacima od nekoliko dana su navodili što su jeli u zadnja 24 sata i koliko. Ako su sudionici pokazali da se hrane na različite načine, odnosno, nije ih se moglo jasno svrstati u jedan oblik prehrane, bili su isključeni. To uključuje 388 promatranja. Naučnici su uspjeli podijeliti preostale rezultate u šest vrsta prehrane.
Ovi načini prehrane su bili dio istraživanja
Istraživanje je promatralo šest uobičajenih dijeta identificiranih u anketi.
Istraživanje uključuje:
• Veganska prehrana: Vegani jedu samo biljke i ne jedu životinjske proizvode.
• Vegetarijanska prehrana: Vegetarijanci ne jedu meso i ribu, ali jedu životinjske proizvode poput mlijeka i jaja.
• Pesketarijanci: Pesketarijanci jedu ribu, plodove mora i druge životinjske proizvode poput jaja i mlijeka, ali ne i meso. • Paleo prehrana: Ova prehrana se temelji na 'kamenom dobu', prije nego što su ljudi počeli sjediti. Na meniju su meso, jaja i orasi.
• Keto prehrana: Na ketogenoj dijeti više od 80 posto kalorija dolazi iz masti.
• Svi drugi načini prehrane koji uključuju jedenje sve vrste namirnica.
Evo kako su naučnici ocjenjivali pojedine oblike prehrane
Kako bi utvrdili koji je oblik prehrane najzdraviji, naučnici su ocjenjivali podatke o prehrani prema kvaliteti i klimatskoj uravnoteženosti. S obzirom na kvalitetu, odnosno koliko je prehrana zdrava, bodovali su pojedine skupine namirnica. Što je viši rezultat, to je prehrana bliža preporukama za zdravu prehranu općenito. Zatim su tu bile prosječne emisije stakleničkih plinova svake prehrane – po danu i na 1000 kilokalorija.
Ova prehrana je najzdravija
Prehrana s najvišom ocjenom zdravlja/kvalitete je pesketarijanska. To je također u skladu s drugim istraživanjima koje su otkrile da ljudi koji jedu ribu, ali izbjegavaju meso, u prosjeku žive dulje od ostalih.
Za to su posebno zaslužne omega-3 masne kiseline koje sadrži riba, a koje djeluju protuupalno, reguliše nivo šećera u krvi te tako štite organizam od kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara.
U svjetlu novih saznanja, ne možemo se ne osvrnuti na naša područja. Jako puno puta ćemo čuti kako neko "ne voli" i "ne jede ribu". Šteta, jer osim što je zdrava, riba nam je tu pri ruci…
Nakon pesketarijanske prehrane odmah slijede vegetarijanska i veganska, koje su uglavnom biljnog porijekla, za razliku od paleo i keto prehrane, koje su dobile najniži rezultat. Rezultat se također podudara s općim prehrambenim pravilima: Hranjivo povrće, voće, cjelovite žitarice, povremeno riba, nekoliko prerađenih namirnica poput šećera i mliječnih proizvoda - a rijetko meso - često bi trebali završiti na tanjiru.
Što se tiče utjecaja na klimu, najbolja je veganska prehrana, jer se ne konzumira meso, za što životinje moraju godinama dobivati hranu i vodu. Veganska prehrana osigurava 0,69 CO2 ekvivalenata na 1000 kilokalorija. Slijedi vegetarijanska prehrana, zatim pesketarijanska, a zatim svejedi. Najlošije su bile paleo i keto prehrana bogate mesom, s oko 2,62 odnosno 2,91 kilograma CO2 ekvivalenta na 1000 kilokalorija.
