Izjavu prof. dr Ranka Raičevića, redovnog profesora na Medicinskom fakultetu u Beogradu i predsjednika Društva neurologa, prenijeli su brojni regionalni mediji.
Prof. dr Raičević je govorio o tome kakve sve posljedice u našem organizmu može izazvati izbor pića u vrućim ljetnim mjescima. Njegovi zaključci su mnoge ostavili bez teksta, jer većina pravi greške.
Naime, poznati neurolog je, gostujući na na TV Prvoj, ustvrdio:
“Ekstremne temperature smetaju svima, jer na ovako visokim temperaturama dolazi do širenja krvnih žila, kojima stiže hrana u naš mozak, srce, bubrege, sve vitalne organe. To loše podnose i najzdraviji pojedinci, a za ljude koji već imaju neka oboljenja vaskularnog sistema pri ovakvim temperaturama imaju, na žalost, uvjete za razvoj ozbiljnijih oštećenja.
Ako pričamo o mozgu, može se razviti prvo hipoksija, odnosno nedostatak hranjivih materija zbog nedostatnog krvotoka, dolazi do pada krvnog pritiska.
Naglasio je da je za osobe koje pate od vaskularnih oboljenja i bolesti moždanog sistema krajnje nužno izbjegavanja boravka vani od 10 do 16 sati, kad je UV zračenje najjače.
"Vodite računa da unosite dovoljno vode u organizam, izuzetno je važno izbjegavati gazirana pića, a na alkohol stavljam crveni alarm!
Uz sebe uvijek treba imati bocu negazirane vode, obavezno negazirane, jer određeni ioni, ako se unesu u većim količinama, mogu biti pokretači poremećaja srčanog ritma. Tako da je apsolutno najbolje piće negazirana voda!
Nisam protiv da mladi ljudi nekad popiju nešto gazirano, ali stariji, posebice oni s hroničnim bolestima, nipošto! Strogo sam protiv alkohola u okolnostima ovakvih vrućina, alkohol dodatno širi krvne žile i još smanjuje korištenje kisika u mozgu i srcu. Alkoholna pića na ovim ekstremnim temperaturama posebno su opasna, a najopasnija su ta takozvana žestoka alkoholna pića”.
Tokom vrelih ljetnih dana ljudi se znaju buditi s glavoboljom, a neurolog otkriva da su i one često posljedica vrućina.
“Apsolutno, vrućine loše utječu na san, često je prekidan buđenjem i okretanjem, potrebom da se ustane, popije čaša vode, mijenja se ionizacija atmosfere”.
Neurolog ipak ne preporučuje spavanje uz upaljen klima uređaj.
“Klima ima svoje mjesto i ona služi rashlađivanju prostorija, ali ne i neprirodnom mijenjaju temperature, kao da živimo u Oslu, a mi smo, u biti, na Kipru.
Znači, treba postići da nam je u stanu temperatura pet-šest niža od one vanjske, da nam ne bude ni hladno ni toplo, nego ugodno. Nažalost, svjedoci smo šta ljudi rade i u kakvim uvjetima borave.
Uđemo u banku ili prodavaonicu i smrznemo se, tamo temperature znaju biti spuštene na 18 stepeni, objašnjava dr. Raičević i podvlači:
“Najidealnije je postupno pripremati organizam na promjenu temperature, zato je važno da razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bude veća od pet, šest stepeni, a kod ljudi se razvio običaj da to bude za deset, petnaest stepeni. Nije dobro!”, zaključio je poznati ljekar, prenosi zdravsvet.com.
