Svijetom se počeo širiti novi soj covida-19 i otvorio mnoga pitanja među kojima su najvažnija ona o kakvom se tačno soju radi i kako će na njega djelovati vakcine.
Južnoafrička varijanta koronavirusa B.1.1.529, nazvana omikron, prvo je zabilježena u Južnoafričkoj Republici i Bocvani, a nedugo potom i u Hong Kongu, Zimbabveu, Namibiji, Izraelu i Belgiji.
Države članice Europske unije dogovorile su se u petak da privremeno obustave putovanja iz Južne Afrike u EU nakon otkrića nove varijante koronavirusa. I druge su zemlje svijeta ograničile putovanja iz Južne Afrike.
Slučajevi omikrona potvrđeni i u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Italiji
Potom su dva slučaja omikrona potvrđena u Velikoj Britaniji. Dva su slučaja povezana i identificirana nakon putovanja u Južnu Afriku.
Britanski premijer Boris Johnson odmah je objavio da će odsad za sve koji ulaze na teritorij Velike Britanije biti obavezan PCR test. "Zbog nove varijante zahtijevamo da svatko ko ulazi na teritorij Ujedinjenog Kraljevstva ima rezultat PCR testa dva dana po dolasku "i da bude u izolaciji dok ne dobije rezultat", rekao je. Također se vraćaju obavezne maske u trgovinama i javnom prijevozu.
Dva slučaja novog soja potvrđena su i u Njemačkoj, i to u Münchenu, potvrdio je bavarski ministar zdravstva.
Dvije osobe u koje je potvrđena zaraza omikronom stigle su u Njemačku avionom iz Južne Afrike 24. novembra, objavio je ministar Klaus Holetschek.
Novi je soj otkriven i u Italiji, potvrđeno je u kasnim popodnevnim satima.
30-ak mutacija u dijelu virusa koji ciljaju vakcine
Ono što je potaknulo zabrinutost kod mnogih znanstvenika i političkih čelnika jest činjenica da omikron ima 30-ak mutacija u dijelu virusa koji ciljaju vakcine, zbog čega postoji bojazan da bi omikron mogao biti zarazniji i otporniji na protutijela. Dosadašnji su sojevi imali do 10 mutacija. Stoga su ubrzo mnoge zemlje uvele ograničenja na putovanja iz nekoliko južnoafričkih zemalja.
"Ova varijanta ima velik broj mutacija, od kojih su neke zabrinjavajuće"
"Ova varijanta ima velik broj mutacija, od kojih su neke zabrinjavajuće", priopćila je jučer Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Ubrzo se oglasio i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i pozvao na pojačano primarno vakcinisanje, primjenu booster doza prvenstveno kod starijih od 40 godina i pojačano provođenje drugih higijenskih mjera.
Neki ukazuju na to da neke druge varijante koje su proglašavane zabrinjavajućima nisu postale dominantne
Neki ukazuju na to da je i neke druge varijante, isprva proglašene zabrinjavajućima, poput bete (također prvi put otkrivene u Južnoafričkoj Republici), u konačnici zamijenila delta.
Stručnjaci upozoravaju i da su nam i dalje na raspolaganju osnovne mjere za zaštitu od virusa - izbjegavanje gužvi, pranje ruku, provjetravanje prostorija i zaštitne maske.
Mnogi se sada, već umorni od mjera i redovitih medijskih napisa o novim sojevima, pitaju je li ovakvo stvaranje panike uistinu potrebno i hoće li ikada doći kraj pojavama novih varijanti i posljedičnim obustavama normalnog tijeka života na koji smo navikli prije pojave pandemije.
Kako Index.hr, navodi da bismo dobili barem nekakav uvid u moguć odgovor, bilo bi dobro ponovno se uputiti u hronologiju dolazaka dosadašnjih sojeva, kakve su mutacije imali i kakav je bio njihov utjecaj na globalnu zdravstvenu situaciju.
Virus SARS-CoV-2 doživio na tisuće mutacija
Prirodno je da virusi mutiraju. Kada se reproduciraju, u kopiranju njihovih genoma događaju se greške. One im ponekad omogućuju da se prilagođavaju uvjetima u okolišu i evoluiraju u varijante koje su uspješnije u širenju.
Nije svaka mutacija korisna. Naprotiv, većina je beskorisna i ne mijenja svojstva virusa ili im čak šteti. To je za očekivati jer je svaka promjena u ključnim mehanizmima kojima virus ulazi u stanice i inficira ih - kao što je protein šiljak S - rizična za virus.
Virus SARS-CoV-2 je od izvornog oblika čiji je genom dekodiran u Wuhanu početkom 2020. doživio već na hiljade mutacija. Njegov genom čini molekula RNA, koja je podložnija mutacijama. RNA virusi prilično brzo evoluiraju i u prosjeku stječu po jednu gensku promjenu svakih nekoliko dana do nekoliko sedmica.
Međutim, budući da se SARS-CoV-2 s osobe na osobu prenosi brže nego što se u njegovom genomu razvijaju promjene gena, on ipak relativno sporo mutira za RNA virus. Drugim riječima, on stječe svojstva koja mu omogućuju neke prilagodbe (po kojima se soj razlikuje od običnih varijanti) u roku od nekoliko mjeseci, a ne dana ili sedmica.
Naravno, što više ljudi oboli, to će se virus više reproducirati te će imati više prilika za mutiranje i stjecanje korisnih mutacija. To pak podrazumijeva da je jako važno epidemiološkim mjerama i cijepljenjem onemogućiti virusu da se nekontrolirano širi te mu otežati ili onemogući evoluciju u nove sojeve.
Alfa, beta i gama
U januaru ove godine počele su cirkulirati tri varijante covida-19 koje su privukle pažnju stručnjaka - britanska (B.1.1.7), južnoafrička (501Y.V2) i brazilska (P.1). Kasnije su ti sojevi dobili svoje službene nazive te je britanski nazvan alfa, južnoafrički beta, a brazilski gama.
Britanski soj - 55% smrtonosniji
Prema istraživanju objavljenom u martu grupe u kojoj radi i naša epidemiologinja Petra Klepac, pokazalo se da je britanski soj koronavirusa B.1.1.7. ne samo značajno zarazniji nego i smrtonosniji od početne inačice.
U 1.146.534 (51%) testa prisutnost ili odsutnost B.1.1.7 mogla se identificirati zbog mutacija soja koje sprečavaju PCR amplifikaciju ciljanog gena šiljak (S, engl. Spike).
Na temelju 4945 smrtnih slučajeva s poznatim statusom znanstvenici su procijenili da je opasnost od smrti povezana s britanskim sojem veća za 55% nakon kontrole po dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, socijalnoj deprivaciji, lokaciji doma za starije, lokalnoj vlasti, prebivalištu i datumu testiranja.
Iz toga proizlazi da se rizik za smrt muškarca starog između 55 i 69 godina u roku od 28 dana nakon pozitivnog testa povećao s 0.6% na 0.9%.
"Naša analiza sugerira da B.1.1.7 nije samo prenosiviji od postojećih inačica SARS-CoV-2 nego da također može uzrokovati ozbiljnije bolesti", zaključili su autori u istraživanju objavljenom u uglednom časopisu Nature.
Petra Klepac iz London School of Hygiene and Tropical Medicinea je rekla da je povećana smrtnost, uz povećanu prenosivost soja B.1.1.7, jedan od razloga zašto je u tome periodu u Velikoj Britaniji zabilježen toliki broj smrtnih slučajeva.
Delta varijanta
Delta varijanta B.1.6217 otkrivena je u aprilu 2020. u Indiji. Indijsko ministarstvo zdravstva je 24. ožujka izvijestilo da 15% do 20% dijagnosticiranog covida-19 u državi Maharashtra ima dvije neobične mutacije: E484Q i L425R.
Ova varijanta se uskoro proširila u više zemalja, a kasnije cijelim svijetom. Stručnjaci su odmah postali zabrinuti jer ta inačica sadrži dvije mutacije proteina S koje bi mogle pojačati njegovu sposobnost da izbjegne naš imunološki odgovor.
Mutacija L452R može pomoći virusu da izbjegne neka protutijela nastala nakon cijepljenja, dok E484Q ima sličnosti s mutacijom E484K, koja omogućuje beta varijanti da u nekoj mjeri postane otporna na cjepiva. No, znanstvenici su tada smatrali da će postojeća cjepiva ipak biti djelotvorna kod indijskog soja u smislu sprječavanja teškog oblika bolesti i usporavanja širenja zaraze.
Prema istraživanju predstavljenom u časopisu Nature, dvije doze Pfizera potaknule su stvaranje protutijela na deltu kod 95% procijepljenih, iako su i kod njih razine titrova protiv delte bile od 3 do 5 puta niže nego protiv alfe.
Dakle, vakcine koja nisu 100% učinkovita ni protiv alfe, još su manje učinkovita protiv delte. To pak znači da je za očekivati da će se čak i među potpuno procijepljenima naći nekih koji će teško oboljeti i umrijeti. Osobito to vrijedi za starije i bolesne slabog imunosnog odgovora ili one koji uzimaju imunosupresive radi transplantacije (kako ne bi odbacili transplantirani organ) ili nekih drugih zdravstvenih problema.
Delta plus
Prije nekoliko mjeseci, svijetom se počeo širiti soj delta plus. Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) je objavila da varijanta AY.4.2 ima "umjereno povećanu stopu rasta" u odnosu na deltu, što bi moglo biti posljedica biološke promjene virusa (prenosivosti ili imunološkog bijega) ili epidemiološkog konteksta, kao što je uvođenje varijante u područja ili podskupine stanovništva s visokim razinama prijenosa.
AY.4.2 razvio se iz dominantnog soja u Velikoj Britaniji, AY.4, poznatijeg kao delta. Ima dvije značajne mutacije u proteinu spike (protein šiljak koji virusu omogućuje ulazak u ljudske stanice) nazvane Y145H i A222V. Iako ove mutacije utječu na protein šiljak, ne utječu na domenu za vezanje receptora (regiju virusa koja se veže na stanice) i ne nalaze se ni na jednoj drugoj varijanti koja izaziva zabrinutost, što ukazuje da one možda mogu imati ograničen utjecaj na uspješnost ili prijenos AY.4.2 nad ostalim varijantama delte.
Novi zabrinjavajuć soj
S pojavom nove varijante nameće se pitanje koji je najgori mogući scenarij koji ona sa sobom nosi. Najgore što se može dogoditi jest da će mutacije novoj varijanti povećati zaraznost, omogućiti joj da izbjegava imunitet razvijen cjepivima te da će ona povećavati virusni teret u organizmu i uzrokovati teže kliničke slike. U tom scenariju virus bi se proširio svijetom, a mi ga ne bismo mogli zaustaviti samo obustavom letova iz Afrike.
Prema Raviju Gupti, profesoru kliničke mikrobiologije na Sveučilištu Cambridge, dvije mutacije na B.1.1.529 povećavaju infektivnost i smanjuju prepoznavanje antitijela.
"Prisutne mutacije svakako izgledaju kao razlog za veliku zabrinutost", rekao je.
Južnoafrički ministar zdravstva Joe Phaahla kazao je da varijanta izaziva "ozbiljnu zabrinutost" te da je ona uzrok eksponencijalnog povećanja prijavljenih slučajeva, što je čini "velikom prijetnjom".
Naime, dnevni broj zaraženih u toj zemlji u srijedu je dostigao 1200, u odnosu na 106 ranije u mjesecu.
Farmaceutske kompanije već rade na prilagođenoj vakcini
Brojne farmaceutske tvrtke objavile su da rade na prilagodbi svojih vakcina novoj varijanti.
Kompanija Novavax je navela da je već pokrenula razvoj vakcina na temelju novog rekombiniranog proteina šiljka varijante B.1.1.529 te da će ono biti spremno za početak testiranja i proizvodnju u sljedećih nekoliko sedmica.
Moderna je objavila: "Od početka 2021. Moderna je unaprijedila sveobuhvatnu strategiju za predviđanje novih varijanti koje izazivaju zabrinutost. Ova strategija uključuje tri razine odgovora ako se trenutno odobrena doza od 50 (mikrograma) booster doze mRNA-1273 pokaže nedostatnom za jačanje slabijeg imuniteta protiv varijante omikron."
Pfizer i BioNTech su saopćili da u slučaju varijante koja bi mogla izmaknuti djelovanju vakcina tvrtka očekuje "da će moći razviti i proizvesti prilagođeno cjepivo protiv te varijante u otprilike 100 dana, ovisno o zakonskom odobrenju".
