Toplotna iscrpljenost je bolest uzrokovana izlaganjem visokim temperaturama, često praćena dehidracijom. Postoje dvije vrste:
- nedostatak vode – simptomi uključuju pretjeranu žeđ, slabost, glavobolju i gubitak svijesti
- nedostatak soli – simptomi uključuju mučninu, povraćanje, grčeve mišića i vrtoglavicu.
Iako je manje ozbiljna od toplotnog udara, toplotna iscrpljenost može dovesti do toplotnog udara ako se ne liječi odmah, potencijalno uzrokujući oštećenje mozga, zatajenje organa ili smrt.
Simptomi toplotne iscrpljenosti su:
- zbunjenost
- tamno obojen urin (ukazuje na dehidraciju)
- vrtoglavica
- nesvjestica
- umor
- glavobolja
- grčevi mišića ili abdomena
- mučnina, povraćanje ili proljev
- blijeda koža
- znojenje
- ubrzan rad srca.
Liječenje toplotne iscrpljenosti
Ako vi ili neko drugi pokazujete znakove toplotne iscrpljenosti, odmah se premjestite na hladno mjesto i odmorite se. Idealno je klimatizirano okruženje. Ako nije dostupno, potražite hlad.
Ostali koraci uključuju:
- pijenje puno tekućine, osobito sportskih pića za nadoknadu soli (izbjegavajte kofein i alkohol)
- skidanje tijesne ili nepotrebne odjeće
- hladno tuširanje, kupanje ili kupanje spužvom
- korištenje ventilatora ili ledenih peškira za hlađenje.
Ako se simptomi ne poprave unutar 15 minuta, potražite hitnu medicinsku pomoć kako biste spriječili napredovanje do toplotnog udara.
Nakon oporavka osjetljivost na visoke temperature može trajati oko sedam dana. Izbjegavajte vruće vrijeme i tešku tjelovježbu dok to ne odobri ljekar.
Faktori rizika za toplotnu iscrpljenost
Toplotna iscrpljenost povezana je s indeksom topline, koji kombinira relativnu vlažnost i temperaturu zraka. Visoka vlažnost zraka (60 % ili više) sprječava isparavanje znoja, smanjujući sposobnost hlađenja tijela.
Rizik se značajno povećava kada indeks topline prijeđe 90 °C. Obratite pažnju na indeks topline, posebno tokom toplotnih valova, i upamtite da je veći na izravnoj sunčevoj svjetlosti.
Urbana područja mogu predstavljati veći rizik tokom dugotrajnih toplotnih valova zbog “efekta toplotnog otoka”, gdje asfalt i beton zadržavaju toplinu, što dovodi do viših noćnih temperatura.
Ostali faktori rizika uključuju:
- dob – dojenčad, djeca do četiri godine i odrasli stariji od 65 godina su ranjiviji jer se sporije prilagođavaju toplini
- zdravstvene uvjete – bolesti srca, pluća ili bubrega, pretilost, visoki krvni pritisak, dijabetes, mentalne bolesti, anemije srpastih stanica, alkoholizam, opekline od sunca i groznica povećavaju rizik; osobe s dijabetesom imaju veći rizik od komplikacija povezanih s vrućinom
- lijekovi – diuretici, sedativi, sredstva za smirenje, stimulansi, lijekovi za srce i krvni pritisak te psihijatrijski lijekovi mogu utjecati na toleranciju na toplinu; posavjetujte se sa svojim ljekarom o specifičnim rizicima.
Sprječavanje toplotne iscrpljenosti
Kada je indeks topline visok, ostanite u kući u klimatiziranim prostorima. Ako morate izaći van, poduzmite sljedeće mjere opreza:
- nosite laganu, svijetlu, široku odjeću i šešir širokog oboda
koristite kremu za sunčanje sa SPF 30 ili više
- pijte puno tekućine – kako biste izbjegli dehidraciju, svakodnevno konzumirajte vodu, voćni sok ili sok od povrća; za vrijeme velikih vrućina razmislite o sportskim napitcima za nadoknadu elektrolita; posavjetujte se sa svojim llekarom o najboljim tekućinama i količinama
- za umjereno do intenzivno vježbanje popijte 0,5 – 0,6 l tekućine 2 – 3 sata prije vježbanja, 0,2 l neposredno prije i 0,1 – 0,2 l svakih 20 minuta tokom vježbanja; nakon vježbanja popijte još 0,2 l unutar 30 minuta
- izbjegavajte kofein i alkohol jer povećavaju gubitak tekućine; ako imate stanja poput epilepsije, ozbiljne bolesti srca, bubrega ili jetre ili ste na dijeti s ograničenim unosom tekućine, posavjetujte se sa svojim ljekarom prije nego što povećate unos tekućine.
