Slovenija se bori s velikim porastom ovisnosti. Osim o drogama, povećana je stopa ovisnosti o igrama na sreću, pornografiji te kriptovalutama.
"Zbog zatvaranja usljed pandemije nestali su socijalni kontakti pa su najprije krenule ovisnosti o igrama na sreću u kojima su brojni ljudi gubili velike količine novca", objašnjava terapeut Miha Kramli koji se većinu svoje karijere bavi upravo s ovisnicima.
Kvalitetan život
Zanimljivo je, kaže, da su ovisnici sve češće ljudi koji su inače imali uredne prihode te imaju kvalitetan obiteljski život.
Poseban je problem i nastajanje svojevrsnih "sekti" antivaksera koji vjeruju u teorije zavjere oko novog koronavirusa. Mladi se udružuju u skupine i pokušavaju uvjeriti članove svojih obitelji da je koronavirus nepostojeći, da djecu treba isključiti iz obrazovnog sistema te da moraju živjeti usamljenički život.
U porastu je upotreba alkohola, kokaina i drugih sintetičkih droga, a posebno zabrinjava što maloljetnici na ulicama nude seksualne usluge u zamjenu za novac kojim će kupiti drogu.
"Starosna struktura korisnika kokaina se snizila. Imamo 14-godišnjake koji koriste kokain i imamo dokaze da pružaju seksualne usluge", rekao je Kramli.
"Na dan sam na heroin trošio od 100 do 150 eura. Nisam uopće razmišljao gdje ću ih nabaviti. I sam se nekad pitam gdje sam ih nabavio i koliko novca sam potrošio. Da sam štedio pet godina, već bih imao svoj hotel", rekao je dječak koji nije htio da ga se imenuje pa je prozvan "Tine".
Heroin je bila njegova svakodnevica. Počeo je tokom "lockdowna".
Borio se sa zatvaranjem čitanjem knjiga, šetanjem psa... S drogama je počeo eksperimentirati jer u društvu nije bio prihvaćen. Smetala im je njihova težina. Još u osnovnoj školi bio je izložen zlostavljanju vršnjaka. Upoznao je "pravu ekipu".
Negdje pripadao
- Društvo je to koje me prihvatilo. Pušili su travu, pili alkohol. I ja sam s njima počeo eksperimentirati s drogama. Odjednom sam upao u neko društvo, bio sam opažen, negdje sam pripadao. Nisam više bio gubitnik kojeg svi zafrkavaju, odjednom sam bio najveća faca u školi - prenosi njegovu izjavu 24ur.
Kaže kako je brzo zapao u stanje ovisnosti gdje heroin više nije uzimao zato što se dobro osjećao, nego zato što je morao.
Sve je počelo s marihuanom s kojom je počeo eksperimentirati u osnovnoj školi, a već u srednjoj školi počeo je uzimati ecstasy, speed i LSD. Bile su to tada, objašnjava, vrlo popularne droge. Uskoro je posegnuo za heroinom.
No, Tine govori kako ga u pakao ovisnosti nije otjerala marihuana. Ima, naime, mnogo prijatelja koji se nisu maknuli od trave te ih heroin uopće nije zanimao.
"Igrali smo se. Heroin sam htio probati samo zbog banda Nirvana, njihov sam veliki fan i Kurt Cobain je bio moj uzor", kaže.
Heroin je prvi puta probao sa 17 godina. Bilo je to krajem sedmioce, zatim nekoliko puta na mjesec, a uskoro je osjećao fizičku ovisnost te je ovu opasnu drogu uzimao svakog dana.
- Ujutro nisam mogao funkcionirati bez fiksa, nisam mogao ni do trgovine. Našao sam posao, ali nisam mogao izdržati dan bez heroina. Tijekom pauze otišao bi do dilera i uzeo "šus".
Prava ovisnost
Onda bih došao kući pa si dao još jednu dozu. To je prava tjelesna ovisnost, bolestan si i nije ti dobro ako ne uzmeš drogu. Bole te kosti, ne mišići nego kosti. Nisam mogao spavati. No, krize su bile rijetke jer sam uvijek uspio nabaviti potrebnu dozu - opisao je.
Na heroinu je proveo čak sedam godina, ali najgore mu je, kaže, bilo razdoblje od 19 do 23 godine života. Tada je shvatio da to nije način života.
Kramli kaže kako ovisnik rijetko sam traži pomoć.
"Nekada i dođu sami, ali većina ih dolazi pod prisilom. Policajci im daju test, pošalju liječnicima, a liječnici nama. Učinkovita je i podrška obitelji. Tu su i poslodavci koji pri svojim zaposlenicima nađu one koji imaju promjene u ponašanju pa im priprijete da će izgubiti radno mjesto ako se ne liječe", kaže dodajući da liječenje ovisnika može potrajati i do pet godina.
Tine je pomoć potražio kada je došao do ruba, do mjere da je živio u automobilu. Ostao je bez ičega, bez posla, bez novca, sa dugovima koje i danas otplaćuje.
"Rekao sam, ili ću se ubiti ili nešto napraviti", kazao je.
Okupio je obitelj za ručkom. Na stol je stavio pribor za drogiranje i priznao im da je ovisnik.
Dvije godine proveo je u talijanskoj komuni. Vratio se u Ljubljanu, no htio se maknuti od svog područja kao i od narkomanskih prijatelja. Našao je posao. Jednom tjedno razgovara sa psihoterapeutkinjom što mu pomaže. Kaže da je ključna rutina. Nabavio si je psa, radi, odlazi u kazalište i vodi duge razgovore. Danas mu droga ni ne pada na pamet. Prisjeća se mračnih dana kada bi si "u žilu ubrizgao bilo što", nije mu bilo bitno.
Sve gori problem
Čist je deset godina i sretan je zbog toga.
Kramli objašnjava da je problem ovisnosti u Sloveniji sve gori. Procjenjuje se da u državi ima blizu 3.000 mladih koji su potpuno nefunkcionalni zbog ovisnosti te će teško završiti osnovnu ili srednju školu. Najpopularnije su droge konoplja, kokain, amfetamin i heroin.
Evropsko istraživanje pokazalo je da je u vrijeme pandemije upotreba droga ostala na toj razini, osim heroina kojeg koristi sve više mladih.
Malo optimizma daje činjenica da je smanjenja upotreba nekih droga. Najčešće se to dogodilo, kako su naveli sami ispitanici, jer nisu u vrijeme pandemije mogli nabaviti zabranjene supstance. Oni koji su, pak, pojačali svoju konzumaciju rekli su da je to uglavnom radi dosade ali i tjeskobom.
"Prije svega apeliram na roditelje. Nisam nikada imao pravila ni dovoljno discipline. Od malih nogu djecu upozoravajte na opasnosti droge. Mladima pak poručujem da su više "kul" ako nisu na drogama", rekao je Tine za kraj.
