Teško je zamisliti hranu bez soli, ali ljudi je nisu oduvijek posipavali po mesu i povrću. Nomadi koji su lutali prostranstvima sa stadima ovaca, jeli meso i pili mlijeko nisu imali potrebe za soljenkom. Sol je postala potrebna tek s pojavom poljoprivrede. Jer hljeb traži so. Osim toga, so se koristila i za konzerviranje hrane. Danas se samo malen dio proizvedeni se koristi u hrani, a najviše se potroši u hemijskoj industriji.
Navučeni na so
Kada jedemo jako slanu hranu so doslovno mijenja naše osjetilo okusa. Velike količine soli otupljuju okusne pupoljke, čineći većinu hrane bljutavom i dosadnjikavom. Zbog toga dodajemo sve više soli i vrtimo se u krug.
Masovni protest
Zbog visoke cijene soli, koju su Britanci monopolizirali i opteretili porezima, Ghandi je 1930. krenuo na slavni marš s još otprilike 70-ak indijskih sunarodnjaka. Naime, siromašni Indijci je nisu mogli kupovati u dovoljnim količinama. Što je moglo dovesti do nedostatka joda. Marš je krenuo iz ašrama Sabarmati u predgrađu Ahmedabada. I trajao je 24 dana putem dugim oko 390 kilometara, sve do mjesta Dandija, gdje se stoljećima proizvodila morska so.
Tokom puta pridružilo mu se mnogo ljudi, a na kraju puta Ghandi i njegovi sljedbenici počeli su masovno skupljati so. Britanske vlasti zaustavili su neposluh masovnim hapšenjima.
Smrtonosna doza
Prevelike količine soli odjednom su štetne, a u većim količinama mogu biti i smrtonosne. Letalna doza je oko 0,5-1 g soli po kilogramu tjelesne težine. To znači da bi osoba teška 70 kg, morala konzumirati 35-70 g soli. Oni koji imaju problema s bolestima srca, bubrega ili jetre trebali bi smanjiti so u prehrani. Redovinim uzimanjem prekomjerne količine soli itekako šteti zdravlju.
Slani cvijet
Cvijet soli je kvalitetna i ukusna sol jer se njezini kristali, odnosno cvjetovi skupljaju s površine mora, a ne uobičajenom metodom tako da se more ostavi da ispari. Cvijet sadrži visoki udio vlage jer bi se u protivnom jedinstvena struktura kristala koji je čine toliko posebnom raspala.
Paprena cijena
Amethyst Bamboo najskuplja je so na svijetu. Za pakiranje od 240 grama trebali biste izdvojiti više od 90 eura. Radi se po izvornom, kompliciranom postupku koji uključuje spremanje soli u debele stabljike bambusa i paljenje na visokoj temperaturi. So se pali više puta kako bi se pročistila od nečistoća, ali i kako bi se povećao udio minerala. Bambusova so iznimno je slana i sitna je poput šećera u prahu.
Crtice iz prošlosti
Narodnim pričama prenosilo se kako prosuta sol donosi nesreću. Prema kršćanskoj tradiciji Juda je navodno na posljednjoj večeri prosuo sol i to tik prije nego li je izdao Isusa. No obzirom da je so nekada bila jako skupa, ljudi su itekako pazili na svako zrnce. Pa je prosipanje soli značilo nesreću. U drevnim japanskim pozorištima so se posipala po pozornici prije svake izvedbe kako bi spriječili zle duhove da bace svoje čini na glumce, a so je, kako se spominje u narodnim pričama, bila i omiljeni sastojak vradžbina vještica širom svijeta.
Za šaku soli
U drevnom Rimu so se toliko cijenila da se koristila umjesto plaće. Zapravo, riječ “plaća” dolazi od latinske riječi sal, što znači so. Historijski gledano, vrijednost soli proizlazi iz njezine sposobnosti konzerviranja hrane. Venecija u Italiji danas je možda poznata po svojim kanalima, ali uvoz soli potaknuo je njen uspon kao utjecajne trgovačke sile do kraja 13. stoljeća.
