Globalne cijene hrane dosegnule su najviši nivo u posljednih deset godina. Pokazuju to podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Akcijske prodaje
Naravno cijene i osnovnih životnih namirnica rastu i u našoj zemlji. Hljeb je poskupio za 20 posto, a peciva i do 50 posto. Meso za više od 20, a mlijeko 30 posto. Nadležni ne čine ništa po tom pitanju, stanovništvo je uglavnom prepušteno samo sebi.
Dok je prosječna isplaćena neto plaća u Bosni i Hercegovini oko hiljadu maraka, sindikalna potrošačka korpa iznosi više od 2.000 KM, pa je lako izračunati kupovnu moć prosječnog potrošača. No, bitno je napomenuti da i prognoze za naredni period ne pokazuju ništa bolje. Dakle, neophodne su nam adekvatne mjere vlasti kako bi se suzbili negativni efekti po stanovništvo.
Da zemlje i vlast u regionu nešto rade u posljednje vrijeme možemo vidjeti i kroz i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica.
Primjera radi, tako je Srbija donijela odluku da ograničinu visinu cijene šećera, brašna, suncekretovog ulja, mesa i mlijeka.
Kako su pojasnili, tu su odluku donijeli kako bi se otklonile štetne posljedice i spriječili poremećaji na tržištu i neće se odnositi na snižene cijene, rasprodaje, sezonska sniženja ili akcijske prodaje.
Kontaktirali smo Federalno ministarstvo trgovine i pitali ih da li planiraju nešto poduzeti i predložiti aktuelnoj Vladi FBiH.
"Aktualni rast cijena osnovnih životnih namirnica, kako u BiH tako i u cijelom svijetu, rezultat je globalne ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19, nepovoljnim vremenskim prilikama koji su se odrazili na poljoprivredu i uzrokovali slabije prinose, velikom potražnjom određenih roba na svjetskim berzama, rastom cijena energenata, poremećenim lancima snabdijevanja na globalnom tržištu i dr. U kontekstu aktuelnog rasta cijena bitno je istaći da tržišta koja nemaju dostatnu proizvodnju poljoprivredno prehrambenih proizvoda prvenstveno zavise od uvoza.
Činjenica je da je Federacija BiH u tom segmentu uvozno orijentirana, ta kao malo tržište ne može uticati na smanjenje cijena uvoznih proizvoda", kazali su za Raport iz Ministarstva trgovine.
Trgovac neće raditi na svoju štetu
Potom su pojasnili zbog čega je u Srbiji to bilo moguće.
"Imajući u vidu navedeno, odnosno činjenicu da je rast cijena životnih namirnica uzrokovan vanjskim faktorom, propisivanje mjere neposredne kontrole cijena određivanja najvišeg nivoa cijena životnih namirnica kao u Srbiji, nedvojbeno bi se odrazila na uredno snabdijevanje tržišta Federacije BiH.
Naime, Srbija je u dijametralno suprotnoj poziciji, jer nije ovisna o uvozu hrane, obzirom da u Srbiji proizvodnja hrane u značajnoj mjeri zadovoljava njihove potrebe.
Propisivanje mjere određivanja najvišeg nivoa cijena životnih namirnica kao u Srbiji zasigurno bi u Federaciji BiH uzrokovalo smanjenu ponudu, odnosno nestašicu proizvoda koji se uvoze i u konačnici isto bi generiralo sivu ekonomiju. Naime, ekonomski je logično da ni jedan trgovac neće raditi na svoju štetu, odnosno zbog mjere zamrzavanja cijena na određenom nivou, trgovac neće uvoziti proizvode koje će biti prinuđen prodavati po cijeni nižoj od nabavne cijene", naveli su iz ovog ministarstva.
Pitali smo je li planira nešto Ministarstvo poduzeti i ako da, koji je to konkretan potez.
"Kako je početkom 2021. godine došlo do naglog rasta cijena životnih namirnica i Federalno ministarstvo trgovine je, u cilju zaštite životnog standarda socijalno ugroženih kategorija stanovništva, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, predložilo Vladi Federacije BiH donošenje administrativne mjere ograničenja marži na osnovne životne namirnice, koja u uvjetima tržišne ekonomije predstavlja ograničenu mjeru kojom se utiče na formiranje konačne cijene proizvoda.
Vlada Federacije BiH je 08.04.2021. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, kojom je propisano da pravna i fizička lica koja se bave proizvodnjom, trgovinom na veliko i trgovinom na malo su obavezna utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine.
Naglašavamo da su se marže na dan 31.12.2020. godine za proizvode iz kantonalne nadležnosti kretale u rasponu kako su to propisale vlade kantona na preporuku Vlade Federacije BiH i na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine. Naime, na preporuku Vlade Federacije BiH kantoni su revidirali svoje odluke o mjerama neposredne kontrole cijena koje su obuhvaćale životne namirnice iz nadležnosti kantona (sve vrste brašna, sve vrste hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda od brašna žitarica i za pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko) i u prosjeku propisali marže za navedene proizvode do 6 % u veleprodaji i do 8 % u maloprodaji.
Ističemo da je u Odluci naveden datum 31.12.2020. godine, koji je određen kao datum koji je prethodio trećem valu i značajnom pogoršanju epidemiološke situacije u Federaciji BiH. Lista osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda koja je sastavni dio Odluke, sadrži 17 stavki i široko obuhvaća pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode koji su najbitniji za zaštitu životnog standarda i ekonomskih interesa građana u Federaciji BiH. U većim trgovačkim lancima ova Lista obuhvaća nekolko stotina artikala.
Ova Odluka je još na snazi.
Kontrolu nad primjenom Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode vrše federalni i kantonalni tržišni inspektori u kontinuitetu, sve dok je navedena Odluka na snazi. ", zaključili su za Raport iz Ministarstva trgovine.
Stav Udruženja potrošača
Također, razgovarali smo i sa predstavnikom Udruženja potrošača. Stav Udruženja potrošača je da ograničavanje cijena nije izvodljivo te da bi to povuklo samo dodatne probleme.
"To je teško izvodljivo. To može da proizvede crno tržište. Ukoliko trgovac ne može na tome zaraditi, on neće to imati na policama, i moglo bi doći do nestašica. Da bi nekome ograničavali zaradu, morate isplanirati da li mu se to isplati kupovati ili kako mu možete pomoći", kazao je Marin Bago iz Udruženja potrošača za Raport.
Dodaje kako je glavni razlog zbog čega su sve veće cijene osnovnih životnih namjernica to što nemamo svoju proizvodnju.
"Mi uvozimo 80 posto hrane koje konzumiramo, dakle osjetljivi smo na bilo kakvu promjenu. Uvijek je u osnovi rješenja domaća proizvodnja, bez toga se ne može kontrolirati tržište niti cijene hrane. Svaka normalna zemlja prije svega teži da nahrani samo sebe. Samo mi to odbijamo. Osjetljivi smo na svaku promjenu koja se dešava u svijetu. Mi nemamo svoju proizvodnju, to znači da se ne ponašamo normalno i zato imamo ove posljedice", kazao je Bago za Raport.