Na današnjoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, među ostalim, naći će se Informacija o vanjskom i unutrašnjem dugu Federacije Bosne i Hercegovine na dan 31. 12. 2022. godine.
Ukupan dug
Kako piše u Informaciji, ukupan dug u Federaciji Bosne i Hercegovine, zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, iznosio je 6.475,01 milijardu KM ili 22,06 PDP-a, od čega se 83,56 posto od ukupnog duga odnosi na vanjski (5.410, 50 milijardi KM) i 16,44 posto na unutrašnji dug 1.064,52 milijardi KM.
Učešćem ukupnog duga u Federaciji BiH u BDP-u sa 22,06 posto, Federacija FBiH ispunjava Mastrihtski kriterij u pogledu omjera učešća duga u ostvarenom BDP-u.
Kad je riječ o vanjskom dugu, do kraja 2022. godine angažirano je 415,15 milijardi KM kredita iz vanjskih izvora finansiranja. U najvećoj mjeri ugovoren je s bilateralnim i multilateralnim finansijskim institucijama, odnosno Svjetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom investicijskom bankom i tako dalje.
Kad govorimo o kantonima te njihovim zaduženjima u pomenutom vremenu, tu bi, prema pomenutoj informaciji, Sarajevski kanton prednjačio sa 138,7 milijardi vanjskog i 9,2 unutrašnjeg duga, dok je na začelju Kanton 10 s 2,11 vanjskog i čak 0 KM unutrašnjeg duga.
S druge strane, gradovi u FBiH ukupno su zaduženi 127,22 milijarde KM vanjskim dugom, a entitetske općine s 79,3.
"Nismo mi puno zaduženi", kazat će za Raport Muharem Karamujić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Ističe da pomenuti Mastriški principi kažu da je zaduženje otprilike 60 posto BDP-a ok te da je velika većina Evrope preko toga.
"Puno država zaduženo je više od sto posto, tako da možemo reći da je kod nas nisko zaduženje", objašnjava naš sagovornik.
Ima problem
Dodaje da, međutim, nije to problem.
"Ne znači ako je nisko zaduženje, da je to dobro. Sve zavisi od toga na šta trošite pare. Ako ih trošite kao što rade kod nas da štimaju Dodiku (Milorad, predsjednik RS) tendere, da njegove firme dobijaju lovu da se dogovaraju, ako se troše na neproduktivne aktivnosti, to nije dobro. Valja to sve vratiti. Ali ako vi dignete kredit za četiri posto, uložite u investicije koje vraćaju 15 - 20, to je odlično. Tako da je nivo duga kod nas relativno nizak, ali to ne znači da je to dobro. Naprotiv, to ne valja", jasan je Karamujić.
Objašnjava da se kod nas sve što se zaduži, to se i proćerda.
"To su nesolventno plasirana sredstva s puno manipulacije. Bolje da nema nikako duga. Međutim, imamo kapacitet da se zadužimo, ali moramo natjerati političare da to rade na adekvatan način. Moramo biti svjesniji, jer to su naše pare, nije njihov dug. Vidimo rezultate, a oni su kvaliteta života", zaključuje Muharem Karamujić za Raport.
