U utorak, 26. jula, bit će zvanično pušten u promet Pelješki most, na samom jugu Hrvatske.
Most između mjesta Komarna na kopnenoj strani i mjesta Brijest na poluotoku Pelješcu spojit će krajnji jug s ostatkom Hrvatske. Uz autoput Zagreb - Split predstavlja najskuplji infrastrukturni projekat realiziran od proglašenja nezavisnosti Hrvatske prije 30 godina.
Grandiozna građevina dugačka dva kilometra i 404 metra, koja premoštava jadranski morski tjesnac - Kanal Mali Ston (ili Malostonski kanal, širok 2.140 metra), odlukom Vlade Republike Hrvatske potkraj prošle sedmice i zvanično je nazvana "Pelješki most" (Peljesac bridge na engleskom jeziku).
Ogromno ulaganje
Kao dio projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", hrvatska vlast Pelješki most nazvala je ključnim infrastrukturnim projektom kad je riječ o prometnom povezivanju krajnjeg juga Hrvatske, kojim dominira jedan od najvećih turističkih centara Jadrana, grad Dubrovnik.
Projekat izgradnje Pelješkog mosta s pristupnim cestama, prema podacima Vlade Hrvatske, vrijedan je 525 miliona eura, od čega je 357 miliona eura nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Most je projektovao Slovenac Marjan Pipenbaher.
Ideja o izgradnji mosta datira s kraja 1990-ih i početka 2000-ih godina, kad je postao dio prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije. Više puta su na njemu "zvanično" otvarani radovi, da bi 2015. godine, dvije godine nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, ta zemlja iz evropskih fondova dobila 330 miliona eura ili 85 posto sredstava za izgradnju mosta, piše Anadolu Agency (AA).
Privođenje kraju izgradnje Pelješkog mosta, koji je u tehničkom smislu najveći u Hrvatskoj, predstavlja "ostvarenje vizije o povezanoj Hrvatskoj", a zahvaljujući "originalnoj koncepciji i oblikovnoj vrijednosti, koja se stapa sa zaštićenim krajolikom, naći će mjesto među najznačajnijim europskim graditeljskim postignućima našeg vremena", izjavio je prilikom predstavljanja odluke o nazivu mosta ministar infrastrukture, prometa i mora u Vladi Republike Hrvatske Oleg Butković.
Most se nalazi u ekološkom području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen rezervatom prirode u moru.
Osim za Dubrovnik, koji je svjetska turistička destinacija i u vrhu po turističkoj posjećenosti kad je riječ o gradovima na hrvatskoj strani jadranske obale, Pelješki most bi, kako se očekuje, trebao donijeti dobrobit i za turizam na poluotoku Pelješcu, otoku Korčuli i cijelom jugu Hrvatske.
Za predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, izgradnja ovog mosta predstavlja "suverenistički potez spajanja hrvatskog teritorija".
Prolazak kroz Neum
Vožnja iz pravca Splita prema Dubrovniku, odnosno krajnjem jugu Hrvatske, podrazumijevala je prolazak kroz Neum, gradić na uskom koridoru kojim susjedna Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransko more.
To je značilo i prolazak dva granična punkta, što zahvaljujući Pelješkom mostu više neće biti potrebno, jer most počinje nedaleko od bh. granice i ulaska u Neum, prelazi preko Malostonskog kanala i završava u Brijestu na poluotoku Pelješcu.
Odavde je putovanje moguće nastaviti ka samom rtu Pelješca i mjestu Orebić i dalje morskim putem ka otoku Korčula, a na drugu stranu, ka Stonu i Dubrovniku.
Viseći most, čija gradnja je povjerena kompaniji "China Road and Bridge Corporation" ugovorom o izgradnji potpisanim u aprilu 2018. godine, ima šest glavnih stubova i trinaest raspona od čelika dužine 72 do 285 metara. Visina mu je 55 metara, čime se, kako navode hrvatske vlasti, udovoljilo zahtjevu susjedne Bosne i Hercegovine za osiguranje nesmetanog prolaska brodova kroz Malostonski kanal do Neuma.
Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga gline i mulja, cijeli most je utemeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno.
Krajem juna ove godine, ispod Pelješkog mosta ka neumskom akvatoriju na teritoriju Bosne i Hercegovine uplovio je prvi kruzer. Radi se 51 metar visokom kruzeru "Bolette" na kojem se nalazilo oko 1.000 putnika.
Ovaj događaj u dijelu hrvatske javnosti iskorišten je i za slanje "poruke" onom dijelu bosanskohercegovačke javnosti koji je osporavao izgradnju Pelješkog mosta navodeći kako Hrvatska na taj način ugrožava pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru.
Diplomatska aktivnost
Nedugo nakon potpisivanja ugovora o izgradnji mosta, tokom 2019. godine, dio bosanskohercegovačke vlasti poveo je diplomatsku aktivnost kojom se upozoravala susjedna država o potrebi preispitivanja projekta Pelješkog mosta u svjetlu njegovog utjecaja na pristup Bosne i Hercegovine otvorenom moru. Naime, Malostonski kanal, koji dijeli Pelješac od kopna, jedini je vodeni put kojim je moguće iz međunarodnih voda pristupiti bosanskohercegovačkom dijelu jadranske obale.
Pitanje izgradnje mosta od susjedne države našlo se sredinom 2019. godine kao tačka dnevnog reda sjednice Predsjedništva Bosne i Hercegovine na prijedlog članova Predsjedništva Šefika Džaferovića i Željka Komšića koji su i podržali zaključak kojim se od Hrvatske traži obustava gradnje mosta, rješavanje svih otvorenih pitanja dijalogom, te u slučaju nepostizanja dogovora najavljuje pokretanje postupka pred Međunarodnim sudom za pravo mora.
Ovome se, međutim, usprotivio član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Tako su se zaključci Predsjedništva BiH našli i pred zastupnicima Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska, koji su podržali Dodikov stav, zaustavivši tako dalje postupke Predsjedništva BiH u vezi s realizacijom zaključaka.
Pitanje Pelješkog mosta u entitetskom parlamentu RS-a iskorišteno je za usvajanje zaključaka kojima je zatraženo od srpskih predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine da "odbiju parcijalno rješavanje pitanja granica sa Srbijom i Hrvatskom" te da se zahtijeva ratifikacija sporazuma o granici s pomenutim državama isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Međudržavne granice predmet su sporenja država nastalih raspadom bivše Jugoslavije početkom 1990-ih godina. Bosna i Hercegovina i Crna Gora su nedavno potpisale i ratificirale sporazum o granici. Skoro tri decenije Bosna i Hercegovina nije uspjela potpisati sporazum o granici sa Srbijom.
Alija Izetbegović i Franjo Tuđman, tadašnji lideri Bosne i Hercegovine i Hrvatske, potpisali su ugovor o granici između dvije zemlje 1999. godine, ali taj ugovor nije ratificiran upravo zbog sporenja dvije države oko granice u neumskom akvatoriju.
Podijeljena mišljenja
Konkretno, Hrvatska spori Bosni i Hercegovini pravo na otočiće u Malostonskom zalivu - Mali i Veliki Školj, kao i vrh poluotoka Kleka. Pelješki most izgrađen je upravo u blizini dijela Jadrana koji više od dvije decenije predstavlja jedno od otvorenih pitanja u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
O tome kako će izgradnja mosta utjecati na privredu Neuma, podijeljena su mišljenja. Dok jedni tvrde kako bi ovo mogla biti šansa za turizam Neuma, rasterećenje grada od saobraćajnih gužvi koje su stvarali automobili koji su na putu ka hrvatskom jugu prolazili kroz Neum, drugi smatraju da bi skretanje saobraćaja na Pelješki most u određenoj mjeri moglo ostaviti jedini bosanskohercegovački grad na jadranskoj obali u zapećku, jer most vodi turiste ka destinacijama na poluotoku, zaobilazeći bh. teritorij.
Podijeljena su mišljenja i o značaju koji Pelješkom mostu pridaje aktuelna hrvatska vlast.
Puštanje u promet Pelješkog mosta zasigurno će, osim što je promijenilo sam krajolik mjesta Komarna i Brijest, na ulazu odnosno izlazu s mosta, imati utjecaj na život u svim mjestima dalmatinskog juga. U kojoj će mjeri on biti pozitivan, odnosno da li će imati i neke negativne konotacije, tome će najbolje svjedočiti stanovnici ovog dijela Hrvatske u kojem se uglavnom živi od ljetnog turizma.
