Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je odgovoriti na pitanje je li nuklearni rat moguć, unatoč inzistiranju da invazija Vladimira Putina na Ukrajinu ne bi trebala stati na put bilo kakvom dogovoru između Rusije i SAD-a o obuzdavanju utrke u naoružanju.
Peskov, kao i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, ranije su rekli da će se u Ukrajini koristiti samo konvencionalno oružje, iako je ruska državna televizija, koja odražava razmišljanje Kremlja, više puta govorila o izgledima za nuklearni rat.
No, u četvrtak je Peskov izbjegao pitanje o mogućnosti nuklearnog rata, rekavši za RIA Novosti: "Vjerujem da bi mediji trebali biti dovoljno profesionalni da ne postavljaju takva pitanja, a oni s kojima se intervjuira trebaju biti dovoljno mudri da ne odgovaraju na takva pitanja."
Bauk nuklearnog oružja visio je nad ratom u Ukrajini otkako je Putin 27. februara, tri dana nakon početka invazije, stavio svoje nuklearne snage u stanje povišene pripravnosti.
Rusija je u aprilu izvela svoju prvu uspješnu probu Sarmata, interkontinentalne balističke rakete (ICBM) s nuklearnom sposobnošću za koju je Putin rekao da će natjerati protivnike da "dvaput razmisle".
Stručnjaci su doveli u sumnju hoće li Putin upotrijebiti nuklearno oružje ako se rat okrene protiv njega. Međutim, izvršni direktor Udruge za kontrolu oružja, Daryl Kimball, rekao je za Newsweek u aprilu da je rat u Ukrajini značio da je rizik od upotrebe nuklearnog oružja, čak i ako je malo vjerovatan, još uvijek "veći nego što je bio od kraja hladnog rata."
Peskov je također rekao da je hitno potrebno da Rusija i SAD nastave pregovore o novom sporazumu o oružju START, koji ograničava strateške bojeve glave i lansere u dvije najveće nuklearne sile i omogućuje im da međusobno pregledavaju zalihe.
"Ovo je tema koja se ne može izbjeći. Možete, naravno, pokušati zariti glavu u pijesak kao noj govoreći o specijalnoj vojnoj operaciji", rekao je Peskov koristeći izraz Kremlja za rat, "ali Rusija i Sjedinjene Države moraju raspravljati o ovoj temi."
"Ova rasprava je važna ne samo za narode naše dvije zemlje, već i za cijeli svijet, za globalnu sigurnost", rekao je za RIA Novosti na godinu dana summita u Ženevi između predsjednika Vladimira Putina i Joea Bidena.
Rasprave su trebale početi jučer.
"Sada smo na samom rubu sukoba", dodao je.
Novi sporazum START prvobitno je potpisan 2010. između Putinovog prethodnika Dmitrija Medvedeva i bivšeg predsjednika Baracka Obame. Neposredno prije nego što je istekao u februaru 2021., produžen je do 2026., ubrzo nakon što je predsjednik Joe Biden preuzeo dužnost.
Ugovor ograničava strateški nuklearni arsenal na 1.550 raspoređenih bojnih glava i 700 raspoređenih vozila za dostavu i teških bombardera za Rusiju i SAD.
Međutim, postoji zabrinutost da su četiri godine kratko razdoblje za pregovore i osiguranje novog sporazuma koji bi zamijenio jedini preostali sporazum koji ograničava nuklearne arsenale SAD-a i Rusije.
Udruga za kontrolu naoružanja izjavila je u februaru da je rat u Ukrajini učinio bilo kakav daljnji napredak u kontroli naoružanja i smanjenju rizika "nemogućim, barem za sada".