Ime Petera Nicholla ostat će zapisano u novijoj historiji BiH kao čovjek koji je uspostavio mononetarni sistem naše države i valutu koju koristimo - konvertibilnu marku.
Nicholle bio guverner Centralne banke BiH od 1997. godine do 2004. godine i jedno od najvećih dostignuća jeste stvaranje fiskalnog sistema i valute koja je u kratkom periodu uspjela izbaciti iz opticaja čak četiri valute koje su 'ordinirale' u poslijeratnoj BiH.
Ovaj novozelanđanin ovih dana boravi u Sarajevu, a jučer je posjetio i Centralnu banku gdje je održao govoru. Domaćin je bila guvernerka Jasmina Selimović.
Nicholle je dao ekskluzivni intervju za Raport.
Razgovarali smo s njim o Centralnoj banci, KM-u, ali i aktuelnim monetarnim pitanjima koja su postala i politička u BiH.
Vi ste napravili sistem koji koristimo i danas i koji je, čini se, stabilan. Kakav je iz vaše perspektive naš monetarni sistem i u kakvom stanju ste sad zatekli Centralnu banku BiH?
Slažem se da je stabilan i čvrst i sretan sam zbog toga, ali i ponosan. Jutros (jučer, op.a.) sam održao jedan govor ovdje u Centralnoj banci i sjetio se kako je to izgledalo 1997. godine. Tu je bilo oko 70 banaka i četiri valute koje su se koristile. Platni prometi su bili komplicirani, a BiH je komplicirana država i danas. Tad sam postavio sistem koji i danas imamo. Centralna banka je jaka i stabilna i ima poštovanje u BiH i regiji i šire, KM je dominantna valuta.
Jeste li možda očekivali da će se nešto promijeniti u odnosu na ono kako ste vi postavili, da će, npr., politički lideri dogovoriti neku drugu valutu, da je KM samo privremeno rješenje…
Nije bilo privremeno zamišljeno. Prva ideja je bila da budu dvoje varijacije novčanica, dvojezične odnosno ćirilično i latinično, mislili smo da će to biti problem i da je privremeno. Međutim, ispostavilo se da to uopće nije problem. Uvijek sam govorio da će izlazak BiH iz 'currency board' biti onda kad uđe u EU i prihvati Euro. Međutim, to, kako vidimo, traje duže nego što smo mislili.
Konvertibilnu marku ste tada, prvobitno, vezali za njemačku marku, pa nakon toga za Euro koji je postao jedinstvena evropska valuta. Je li to bilo riskantno u to vrijeme?
Pa, bio je to lak izbor u početku, da se veže za njemačku marku, jer su je građani koristili i vjerovali su joj, a imali smo i taj kurs 1:1. Jedne prilike, kada sam htio da provjerim da li nam 'prolazi' plan izašao sam u prodavnicu slatkiša koja je bila u blizini mog stana u Sarajevu. Pratio sam da li će prodavač prihvatiti i zamijeniti KM i DM, ako bi prihvatio KM uspjeli smo. I on je uzeo pare bez razmišljanja.
Ali, mislim da smo imali sreće što je njemačka marka ostala još u opticaju nekoliko godina nakon uvođenja Eura, jer je bilo potrebno to vrijeme da se uspostavi povjerenje u KM. A tad smo imali već i nekoliko dobrih stranih banki koje su došle u BiH.
Tada su naši proračuni govorili da je u BiH u opticaju oko dvije milijarde njemačkih maraka, ali se ispostavilo da smo u tromjesečnoj akciji razmjene zatekli čak 6 milijardi njemačkih maraka. Političari u BiH su me tad pitali otkud te pare, a ja sam im rekao da građani ne vjeruju u njihov sistem i da će radije novac ostavljati pod jastuk nego u banke.
Dio tog novca smo prebacili u KM, a dio je ostavljen u bankama kao devizne rezerve.
Spominjete devizne rezerve. One su u posljednjem periodu u BiH česta politička tema, a posebno na njoj insistira sadašnji predsjednik entiteta RS Milorad Dodik. Njegova ideja je da se 'raspakuju' viškovi i raspodjele entitetima. Guverneri CBBiH i ekonomski eksperti smatraju da to nije pametno. Šta vi mislite, je li to pametno?
Nije. Ja se slažem sa onim što su rekli guverneri. Jer - novo rezervi može i da se spusti, ne samo da raste. Ako ih podijelite vi faktički kršite currency board, jer ako vi podijelite i onda vam padnu rezerve i nemate pokriće - imamo problem. Ali, postoji način na koji Centralna banka BiH može pomoći. CBBiH može uvesti neka ograničena za komercijalne banke vezano za viškove. Mislim da postoje drugi načini koji su ok.
Govorite i o komercijalnim bankama. Za razliku od perioda o kojem ste vi pričali, danas imamo jako puno banaka u BiH i sve posluju jako profitabilno. Čudno je to s obzirom na ekonomsko stanje u BiH, posebno građana, koji dižu kredite da bi preživjeli, a od tih kamata se bogate banke. Kakav je to disbalans?
Interesantno je da kada sam davao intervju u Novom Zelandu isto su me pitali. Naš sistem se uveliko oslanja na strane banke i imaju tu veće profite nego u zemljama odakle su te banke. Mislim da je razlog nedostatak konkurentnosti. Vi možda imate 21 banku, ali nisam siguran koliko recimo tri ili četiri najveće imaju udjela u tržištu. Ali banke su ovdje donijele i strani kapital i stabilnost i mislim da je to dobro. Ali treba veća konkurentnost.
Jedna od interesantnih i atraktivnih tema jeste zlato. BiH, prema posljednjim informacijama, ima oko tri tone zlata. Mnoge države u regionu povećavaju svoje zalihe. Treba li to i BiH uraditi ili nam je ovo dovoljno?
Ja sam primjetio da postoji taj trend gdje mnoge zemlje povećavaju svoje zlatne rezerve. To je ustvari nedostatak povjerenja u mnoge međunarodne valute, pa se vraćaju zalatu. Kada investirate u zlate nemate povrata, jer nema kamata, a vrijednost zlata može da se mijenja. Ali, u svijetu u kojem imate mnogo nesigurnosti zlato često ima tendeciju da dobiva na cijenu. Zbog toga mnoge centralne banke povećavaju zlatne rezerve. U svim ovim godinama u kojima sam ja bio u centralnim bankama, ja nikada nisam ulagao u zlatne rezerve, ali da sam danas guverner uložio bih u zlatne rezerve zbog neizvijesnosti i drugih alternativa izabrao bih zlato. Ne znam koje bi to količine bile, ali bih uložio sada.
Ne znam da li ste uspjeli upratiti nova dešavanja u našem finansijskom sektoru koja su rezultat sankcija SAD. Pod sankcima su se naime našli brojni političari, uglavnom iz RS, kao i kompanije povezane s režimom Milorada Dodika. Novi momenat je da im se gase računi u bankama, pa se pojavljuju razne inicijative - da se entitetska Investiciona banka 'pretvori' u pravu banku i da se novac isplaćuje u kešu. Kako to sve komentirate?
Nisam bio u toku sa ovim zaista. I to je vrlo komplicirana situacija. To se nikada nije desilo na Novom Zelandu. Jedini komentar kojeg bih ja imao je da kada neko postavlja sankcije na nakoga, uvijek će doći do neke rakcije, do neke vrste odgovora. Nisam sad iznenađen da do toga dolazi, ali nemam konkretan komentar jer se nikad nisam suočio sa ovakvim problemom.
Još jedna ekonomska tema postala je ovdje politička. Vi ste, tokom svog mandata u BiH, radili i na uspostavljanju sistema indirektnog oporezivanja. Mi sad u Upravi za inderektno oporezivanje imamo ogromnu količinu novca koja čeka na raspodjelu. Blokada je nastala zbog nemogućnosti dogovra politike oko koeficijenata raspodjela. FBiH smatra da je zakinuta, RS ne pristaje na manje… Imate li neki savjet za rješenje?
Ja sam razočaran da čujem sad ovo. Mislio sam da je to problem koji sam riješio kada sam ja počeo da radim u Upravi za indirektno oporezivanje. Kada sam bio predsjedavajući prvog sastanka u to vrijeme, tada je ovaj račun za alokaciju sredstava bio zamrznut. Neću ići u detalje, ali sam uspio da ubijedim ministra finansija da se ide u raspodjelu. U početku sam bio imenovan kao predsjedavajući na šest mjeseci ali sam ostao dvije godine. Moj zadnji sastanak bio je u 7 sedam navečer i uspio sam da se Upravni odbor složi oko promjene pravila koje kaže da ako se ne mogu dogovoriti o novoj shemi alokacije da će zadržati staru formulu za alokaciju novca. A oni su na kraju dogovaranja i usaglašavanja dogovorili oko alokacije. Dakle, cilj tog sastanka i mog uslova je bio da ako se ne dogovore oko procenta neće se zaustaviti alokacija, samo će se nastaviti po staroj formuli. Ja sam bio tada jako ponosan na to, ali kako vidim sad opet su stvari krenule naopako i pogrešnim putem.
I kako sad da izažemo iz ove situacije, nema više vas, ko da im naredi?
Ja sam tad na tom sastanku rekao, došli su ministri sa razlikom od jedne desetine do jednog procenta. I nijedan se nije htio pomaći sa te pozicije. Rekao sam u redu, vaš novac, vaša zemlja. Ali da vam kažem nešto. Mnogo novinara nas čeka ispred sale da čuju da li smo riješili problem, hoće li ljudi imati penzije. I rekao sam jednom ministru - ja ći pokazati prema tebi i reći ću novinarima da tebe pitaju za ta dva miliona koja vam trebaju za penzije. Pa ti objasni da je taj mali iznos o kojem govorimo mnogo važniji od isplate penzija. Onda su pitali mogu li dobiti pet minuta pauze i nakon toga su se pojavili s rješenjem. Dakle ja sam ih prepao i rekao da ću ih obrukati pred medijima.
Molim vas za kraj. Pratite, vjerujem, globalna dešavanja, vidimo da se svijet polarizira nakon ruske agresije na Ukrajinu. Grupacija BRICS najavljuje svoj monetarni sistem koji bi napustio dolar kao primarnu globalnu valutu. Rusija već to radi insistirajući na naplati u svojoj valuti. Male zemlje poput BiH, koja ima dio koji teži ka Rusiji, sigurno će osjetiti to polariziranje. Kako se to sve može odraziti?
Slažem se. Ovo je potencijalno fundamentalna promjena u finansijskom sistemu. Američki dolar je bio dominantna rezervna valuta 50 ili 60 godina. Ali fiskalna pozicija SAD je ekstremna i oni su 'naoružavali' ljude sa američkim dolarom. Ne iznenađuje me što ljudi traže alternativu. Ne znam da li je ta alternativa koju spominjete uspješna. Ali mislim da je ozbiljnija alternativa od onih koje smo do sada gledali dugi vremenski period.
Male otvorene zemlje poput BiH i Novog Zelanda, to vide, ali mislim da je BiH u neku ruku u malo boljoj poziciji jer ste vezani za Euro. A cijela Evropa će morati da zauzme neki stav vezano za ovo, ako se mognu odlučiti. Ako to bude slučaj, vi ćete imati zadatak da slijedite njihovu odluku. Novi Zeland je u težoj poziciji, jer mi nismo vezani ni za jednu valutu. Tako da ne znam kojim putem ćemo mi krenuti. Ali bar sljedeći godinu ili sljedeće dvije, ćemo pratiti ovaj trend. To je značaj događaj.
