Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg ponovio je da je ova zapadna političko-vojna alijansa zabrinuta zbog tenzija u Bosni i Hercegovini (BiH).
Posebno je naglasio “zapaljivu retoriku” člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je vladajuća stranka u entitetu Republika Srpska (RS).
“Naša briga u BiH je naravno svaki pokušaj potkopavanja multietničkih institucija, a posebno Oružanih snaga, koje su jedna od najuspješnijih multietničkih institucija u BiH. NATO je bio važan u pomaganju izgradnje Oružanih snaga BiH kao jake multietničke institucije. Stoga smo zabrinuti zbog zapaljive retorike gospodina Dodika i RS-a”, naglasio je Stoltenberg uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Rigi 30. novembra.
Slično je izjavio i tokom ranije posjete Crnoj Gori 23. novembra rekavši da “saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH”.
O Dodiku širom svijeta
Dodik je svojim istupima o mogućem odcjepljenju entiteta RS i osnivanju posebne vojske pokrenuo raspravu i na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta 24. novembra.
Prozvan je kao “glavni akter krize u BiH” koju su neki eurozastupnici nazvali “najgorom od rata” i zatražili sankcije protiv njega. Portugalski eurozastupnik Pedro Marques iz kluba socijalista je ustvrdio da je “BiH ponovo na rubu kolapsa”.
“Ne možemo dopustiti ludilu nacionalizma da opet prevagne. Treba razmotriti mogućnost sankcija”, kazao je Slovenac Klemen Grošelj (Renew).
Angel Džambazki, bugarski zastupnik iz redova Evropskih konzervativaca i reformista ocijenio je da “stvaran problem dolazi iz Moskve ili Beograda”.
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula iz redova socijalista na taj je popis dodao i Budimpeštu.
Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis pozvao je tom prilikom političke čelnike u BiH na “deeskalaciju” i na dijalog.
“EU duboko žali zbog političke krize u BiH i osuđuje blokadu državnih institucija”, rekao je slovenski šef diplomacije Anže Logar u ime Vijeća EU i pozvao sve političke čelnike BiH da se odreknu “provokativne i dijeleće retorike” i da “rade na tome da se očuva integritet BiH”.
Raspravu o situaciji u BiH, na kojoj je glavna tema bio Dodik održao je mjesec ranije, 28. oktobra i Pododbor za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD-a.
Odgovarajući na pitanje kongresnice Ann Wagner “šta SAD radi po pitanju secesionističkih izjava Milorada Dodika i opstrukcije rada institucija”, Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Uredu za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta je kazao da je “jednostrano povlačenje iz središnjih institucija je opasno i bezobzirno”.
“Radimo sa našim evropskim partnerima, NATO-om, EUFOR-om i Uredom visokog predstavnika (OHR) u BiH da se to ne dogodi. Radimo s našim evropskim partnerima na tome da budu izrečene konsekvence za sve ilegalne i destabilizirajuće akcije”, kazao je tom prigodom Escobar.
Britanski parlamentarci su 9. novembra, također, raspravljali o BiH. Konzervativka Alicia Kearns je to prigodom ocijenila da “Dodik ima jedan cilj: uništenje bosanske države”.
“BiH je trenutno suočena s najvećom egzistencijalnom prijetnjom poslije rata, a izgledi za daljnje podjele i sukobe su vrlo realni”, kazao je tom prilikom Anthony Mangnall iz Konzervativne stranke.
Wayne David iz Laburističke partije je ocijenio da je “Daytonski sporazum pod ozbiljnim pritiskom, s vrlo realnim rizikom da se zemlja raspadne i sukob ponovno izbije”.
“Suočeni smo s katastrofom u Bosni i uopće nije dobro samo reći 'razmislit ćemo o tome'”, nadovezao se konzervativac James Gray.
Visoki predstavnik Christian Schmidt, kojeg Dodik, ali i opozicijske stranke iz RS-a, te Kina i Rusija ne priznaju za šefa OHR-a, u izvještaju za Vijeće sigurnosti UM-a je kao i njegovi prethodnici kao “glavnog krivca” naveo Dodika.
On je naglasio da Dodikovi postupci “ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već, ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica, mogu dovesti do poništavanja samog Daytonskoga mirovnog sporazuma”.
U izvještaju je, između ostalog, napisao da “ako separatisti iz bh. entiteta RS ispune svoju prijetnju da će ponovo napraviti entitetsku vojsku, međunarodne mirovne snage bi trebalo da budu vraćene u većem broju da zaustave mogućnost klizanja ka novom ratu”.
Linda Thomas-Greenfield, američka ambasadorica pri UN-u, prilikom rasprave na Vijeću sigurnosti 3. novembra je naglasila da su “suverenitet i teritorijalni integritet BiH ugroženi”.
“Milorad Dodik je pozvao na povlačenje iz zajedničke vojske i povlačenje iz državnih institucija. To je opasan put i za BiH i širu regiju Zapadnog Balkana. Zabrinuti smo njegovim najavama. Pozivamo na smirivanje situacije i deeskalaciju”, naglasila je Thomas-Greenfield.
Povratak u 2009. godinu
Joe Biden, tada potpredsjednik SAD-a u prvom mandatu Baracka Obame, posjetio je BiH, Srbiju i Kosovo u proljeće 2009. u pratnji tadašnjeg visokog predstavnika EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane, inače bivšega generalnog sekretara NATO-a. Biden je u govoru u Parlamentarnoj skupštini BiH 19. maja 2009. upozorio da bi se “Bosna mogla ponovno suočiti s nasiljem”.
“Tri godine smo svjedoci oštrog i opasnog porasta nacionalističke retorike osmišljene da igra na strahove ljudi, da izazove bijes i ogorčenost. Vidimo da se državne institucije, koje se moraju ojačati kako bi BiH mogla odgovoriti na izazove 21. stoljeća i napredovati prema članstvu u EU i NATO-u, otvoreno osporavaju i namjerno potkopavaju. Svjedoci smo pokušaja unazađivanja reformi provedenih proteklih deset godina. To mora prestati”, upozorio je tad, između ostalog Biden.
