evropski poslanik

Picula: Srbija želi nadoknaditi gubitak Kosova porastom utjecaja u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori

Zapad ne odustaje od koncepta odbrane stabilnosti po svaku cijenu i pristupa "ne talasaj" na Balkanu u kontekstu nestabilnosti u regionu i geopolitičkih napetosti, kaže poslanik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

Biran u Evropskom parlamentu tokom prethodna tri mandata, predstavnik Hrvatske je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru od oktobra 2019. i šef radne grupe za Zapadni Balkan od januara 2020. godine.

Govoreći za Radio Slobodna Evropa o regionalnim odnosima, Picula ocjenjuje da Srbija želi kompenzovati gubitak Kosova porastom uticaja u susjednim zemljama, prije svega u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

"Rekao bih da ta sve češća soliranja pojedinih političara koji otvoreno pripadaju ili su pod utjecajem prije svega proruskih i vučićevskih snaga u Crnoj Gori, izazivaju dizanje obrva i zabrinutost.

U slučaju negiranja genocida u Srebrenici ja bih dodao izazivaju i zgražavanje.

Takvi istupi mogu postati ozbiljniji problem za Podgoricu ako se razviju u dominantnu matricu spoljnopolitičkih aktivnosti Crne Gore.

Ja se nadam da aktuelna vlast neće skrenuti u tom smjeru, jer bi to moglo imati ozbiljne, možda i nesagledive posljedice, kako za evroatlantsku reputaciju Crne Gore, a svakako i za ritam pristupnog procesa ulaska u Evropsku uniju", kaže Picula o dešavanjima u Crnoj Gori.

Iako ankete pokazuju jačanje desnice, on očekuje da će na junskim izborima za Evropski parlament najviše glasova odnijeti većina koja bi "lakše našla zajednički jezik oko proširenja".

O stanju u Srbiji, kaže sljedeće:

"Vlade u Srbiji se mogu mijenjati i češće nego do sada, ali jedini koji određuje pravac i ritam je Aleksandar Vučić. On je praktički nesmjenljiv, budući da su on i njegova stranka urasli u sve pore javnog, ekonomskog i medijskog života u Srbiji.

Generalno govoreći, Srbija želi kompenzovati gubitak Kosova porastom utjecaja u nekim drugim susjednim zemljama, prije svega Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

U tom pogledu se bilježi kontinuirani porast uticaja Beograda u Crnoj Gori tokom proteklih nekoliko godina, pogotovo neposredno prije i nakon događaja koji je, ajmo tako reći, naznačio tektonske promjene, a riječ je o parlamentarnim izborima u augustu 2020. godine".