U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu večeras u 19 sati bit će održana protestna promocija nove knjige jednog od vodećih pisaca i publicista mlađe generacije u BiH i regiji Jasmina Agića pod naslovom „Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena“.
No, od ugodne promocije iščekivanog djela večeras neće biti ništa, jer – knjiga zbog problema u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, još nije izašla.
Ovu društvo je onemogućilo jednu lijepu stvar
"Promocija je davno planirana za 26. novembar u sklopu obilježavanja Dana državnosti BiH. Knjiga je bila završena i trebala je da izađe početkom novembra. Međutim, zbog problema u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci, sve se moralo prolongirati. To je trajalo više od mjesec da oni nisu izdavali ISBN broj, identifikacionu karticu knjige. Onda smo se našli u problemu svi, najviše ja i Jasmin Duraković, direktor BKC-a“, govori Agić za Raport.
Onda su, kako nam je kazao, zasjeli da vide šta i kako dalje.
„Razmišljali smo da ne bi smjeli zbog tog problema odustati, zato što je to namjerno i sistematski rađeno protiv svih elemenata identiteta bh. državnosti. Mi smo odlučili bez obzira na sve da pravimo tu protestnu promociju. U međuvremenu je visoki predstavnik svojim ovlastima, što je takva sramota za naše društvo i državu, nametnuo odluku da se odblokira rad NUB-a BiH", kaže Agić.
A od tada do danas nemoguće je bilo toliki broj knjiga obraditi.
„Ovu društvo je onemogućilo jednu lijepu stvar, a to je izdavanje knjige. Roman koji se bavi Josipom Brozom Titom, koji je zapravo 25. novembra 1943. presudio da u ovom modernom obliku BiH postoji kao država…", govori autor rođen u Zenici prije 42 godine.
Pitali smo ga za mišljenje, pošto je u naslovu knjige Tito, da li se ovo moglo desiti u njegovo vrijeme.
„U vrijeme Josipa Broza to se nikako, ni slučajno nije moglo desiti. Josip Broz u jeku Drugog svjetskog rata okupio je najveće bh. i jugoslovenske intelektualce oko sebe i formirao dnevni list Oslobođenje. Glavni i najvažniji saradnici su mu bili intelektualci od Moše Pijade pa do Rodoljuba Čolakovića, koji su preveli Marksov „Kapital“. I druga stvar - te 1943. u najgorem mraku u historiji čovječanstva organizuje 6-7 skupština, sve republike su imale zasjedanje antifašističkih vijeća i onda AVNOJ kao najvažniji… Tito stvara institucije koje ovi divljaci 50 godina kasnije uništavaju“, ogorčen je Agić.
Oni su stvorili nepravedno, zlo društvo
Na koncu smo ga pitali kakva je uloga Tita u životu njegovog djeda Sulejmena.
„Tu se igram s tim da li su se oni stvarno sretali i koje je značenje tih njihovih susreta kroz cijeli život. Da bi se na kraju pokazalo da je to glavni događaj u životu djeda Sulejmena, koji je djed mog alter ega, i zapravo to je jedan, bar ja tako kao autor vidim, a neka publika i kritika presude, omaž ne samo Josipu Brozu nego tom i vremenu i djelu koje on stvorio, a koje su 50 godina ti luđaci uništili do neprepoznavanja. Zna se ko su oni, ovi što su razvalili Jugoslaviju, i uništili BiH i stvorili ovo nepravedno, zlo društvo“, zaključuje Agić.
