Sugestija ruskog zapovjednika da Moskva želi uspostaviti koridor kroz južnu Ukrajinu do Pridnjestrovlja pridonijela je nagađanjima da će Vladimir Putin svoju invaziju pogurati u druge zemlje Evrope.
Izjava vršitelja dužnosti zapovjednika ruskog Centralnog vojnog okruga Rustama Minnekaeva od petka bila je mogući pokazatelj ciljeva moskovske vojske i gurnula je separatističku enklavu u razgovor o tome šta bi Putin mogao sljedeće učiniti.
Iako se Pridnjestrovlje nalazi unutar granica Moldavije, Kišinjev (glavni grad) nema kontrolu nad otcijepljenom republikom ruskog govornog područja koja se nalazi između rijeke Dnjestar i moldavsko-ukrajinske granice.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Pridnjestrovlje je potvrdilo svoju nezavisnost od Moldavije, što je izazvalo nasilje i rusku intervenciju.
Oko 1500 ruskih vojnika ostaje tamo kao "mirotvorci" i iako čak ni Moskva ne priznaje njezinu nezavisnost, zamrznuti sukob je koristan alat koji Kremlj može upotrijebiti da zaustavi Moldaviju u traženju većih veza s NATO-om i EU.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je komentar Minnekajeva signal da je ruska invazija samo "početak" i da "onda žele zarobiti druge zemlje".
Međutim, postoji sumnja da li bi kontrola nad Pridnjestrovljem bila ostvariva, s obzirom na to da Rusija nije uspjela uspješno napredovati na jugozapadnu Ukrajinu, što bi trebala učiniti kako bi stigla do granice s otcijepljenom republikom.
Iako nije poznato odražava li stav Minnekaeva stav Kremlja, neki analitičari su izrazili sumnju da Rusija ima kapacitet za ovu vrstu ofanzive.
Newsweek je pitao pet stručnjaka vjeruju li da je Putin ima planove na eventualni potez u Moldaviji.
Stefan Wolff, profesor međunarodne sigurnosti na Univerzitetu Birmingham, U.K.
"Ovo je posebna mogućnost, u smislu da bi se uklopila s Putinovom strategijom da što više rekonstruira bivši Sovjetski Savez kao rusku sferu utjecaja kao temelj za status velike sile Rusije."
“Ono što se događa u Ukrajini od 2014. i ono što se dogodilo u prošlosti u Gruziji uklapa se u pristup koji u konačnici osvaja teritorij nakon što se iscrpe drugi oblici utjecaja na susjedne zemlje.
"Da bi to funkcioniralo u Moldaviji, Putinu je potrebna kopnena veza koju bi sada mogao nastojati uspostaviti. Drugo je pitanje naravno da su Rusima potrebne vojne sposobnosti da to postignu. Za sada se čini da ne napreduju puno , čak i u Donbasu.
"Ipak, izgledi za ostvarenje ovih takozvanih ciljeva druge faze su duboko zabrinjavajući—to bi dovelo sukob mnogo bliže granicama NATO-a i moglo bi uvjeriti Putina da treba pokušati postići silom ono na što nije mogao natjerati NATO da pristane u svojim prijedlozima iz decembra 2021."
David Rivera, gostujući docent za vladu, Hamilton College, Clinton (NY)
“Neke od izraženih zabrinutosti i opravdanja Kremlja za njegovu invaziju na Ukrajinu – naime, da zaštiti etničke Ruse i one koji govore ruski od kulturnog i jezičnog ugnjetavanja, kao i fizičke represije – lako bi se mogli primijeniti i na Pridnjestrovlje u Moldaviji.
“Znat ćemo je li Moldavija u opasnosti od invazije ako Kremlj posegne za svojim igrama i počne optuživati moldavsku vladu za 'genocid' nad stanovništvom Pridnjestrovlja.
"Iako te optužbe nikome izvan strogo kontroliranog informacijskog prostora nisu uvjerljive, one pružaju opsežno pokriće i generiraju podršku među građanima Ruske Federacije."
William Muck, profesor političkih nauka, North Central College, Naperville (IL)
“Ako Rusija uspije uspostaviti kopneni koridor kroz Ukrajinu, Putin će se sasvim sigurno usmjeriti na Pridnjestrovlje.
"Budući da je doživio ponižavajući poraz u Kijevu, Putin je sada prisiljen preračunati se i pronaći novo opravdanje za invaziju. Kopneni most koji ujedinjuje Ruse preko Ukrajine i Moldavije osigurao bi Putinu domaće pokriće koje mu je potrebno."
"Na neki način, Putin je postao zarobljen vlastitim medijskim porukama. Njegova gotovo potpuna kontrola nad medijima je učinkovito radikalizirala velike segmente ruskog stanovništva. Sve osim slavne pobjede u Ukrajini moglo bi se pokazati opasnim za njegovu političku budućnost.
"Ne bih se iznenadio da Putinov propagandni stroj uskoro integrira Pridnjestrovlje u svoje poruke o Ukrajini."
Alexander Montgomery, profesor političkih nauka, Reed College, Portland, (OR)
"Od raspada SSSR-a bilo je jasno da je Rusija tražila utjecaj […] na brojne regije izvan Rusije. Stoga bi srednjoročni cilj bio povezivanje Pridnjestrovlja s Krimom kako bi se ponovno formirala 'Novorossija ,' koja kao upravna jedinica ne postoji barem jedno stoljeće.
“S obzirom na dosadašnji vojni učinak Rusije i trenutno stanje njene iscrpljene vojske, možda neće moći postići ni svoje kratkoročne ciljeve, [stvaranje kopnenog koridora do Krima i kontrolu Donbasa], a još manje srednjoročne ciljeve.
„Rusija je pokazala nesposobnost da zauzme i zadrži teritorij više od nekoliko stotina kilometara od svog teritorija; morala bi zauzeti gradove koje su ukrajinske vojne snage već barem djelomično zauzele, uključujući Mikolajiv i Herson, protiv žestokog ukrajinskog otpora.
"S obzirom na to da je Rusija odustala od napada na završne položaje koje su zauzeli opkoljeni branitelji u Mariupolju, neće moći proširiti svoj domet do Pridnjestrovlja, ali i dalje može izazvati probleme kroz ekonomsku i vojnu podršku otcijepljenom teritoriju."
Chris J. Dolan, profesor politike, Lebanon Valley College, Annville, (PA)
“Prije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. nije bilo vjerovatno da će NATO posebno prihvatiti Moldaviju, budući da bi zamrznuti sukob mogao dovesti do toga da bude uvučena u otvoreni vojni sukob s Rusijom.
“Ali to bi se moglo promijeniti, na isti način na koji se geopolitička računica promijenila za Finsku i Švedsku.
"Problem za NATO je u tome što prisutnost ruskih trupa u Pridnjestrovlju omogućuje Rusiji da brzo koristi svoje vojne snage za odbranu svojih interesa u istočnoj Evropi i održava svoju prisutnost u ime govornika ruskog jezika i manjina."