Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na konferenciji u organizaciji "The Economista", "Svijet u 2022. godini", transformacija hrvatskog gospodarstva kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026., javlja Anadolu Agency (AA).
„Svijet je još uvijek u fazi pandemije i nitko ne zna do kad će trajati, to je sigurna činjenica jer ne znamo s kakvim ćemo se varijantama virusa susretati i što ćemo sve morati poduzimati. Prilagođavat ćemo globalno naše djelovanje i suradnju s ciljem zaštite zdravlja naših građana, a istodobno činiti napore kako bismo omogućili gospodarski društveni, financijski tijek što predvidljivijim i korisnijim u ekonomskom smislu. Ta vrsta balansiranja je nova vježba na koju su se navikle sve vlade, kompanije, obrazovne, čak i međunarodne institucije”, kazao je hrvatski premijer.
„Ići ćemo prema međunarodnom dokumentu koji bi trebao regulirati način postupanja kada se susretnemo sa ovakvim izazovom kao što je pandemija jer mi recept za ovo čime se bavimo zadnje dvije godine nismo imali jer smo smatrali da su cjepiva rješavala ovakve probleme. Niko nije očekivao da ćemo se u 21. stoljeću susresti s ovakvom pošasti”, rekao je Plenković.
Hrvatski premijer je istaknuo kako je odnos SAD-i i Kine jedna od najvažnijih tema za predstojeći period na globalnom planu, važnim je ocijenio jačanje koncepta autonomije Europske unije, kroz jačanje europske obrane do opskrbe energentima, a tu je i tema odnosa s Rusijom, rekao je Plenković, ocijenivši to važnim pitanjem za stabilnost Europe, posebno istočnih EU granica na kojima dijelom vladaju zamrznuti sukobi ili sukobi niskog intenziteta.
Proces nezakonitih migracija još uvijek traje i prisutan je globalno, naveo je Plenković, dodavši kako je stalno aktualan i dugoročno najvažniji problem klimatskih promjena za kojega je ocijenio političkim pitanjem stoljeća.
„Europa je sada doslovno stari kontinent, uz neke iznimke, više od pola članica Europske unije ima problem sa prirodnim priraštajem, Hrvatska je jedna od tih zemalja i to je egzistencijalno najveći problem s kojim se kao narod susrećemo”, rekao je Plenković.
„Kriza korone je izrazito polarizirala društvenu i političku klimu, ljudi su postali nervozni, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje, različite političke opcije koriste ovu krizu za promicanje nekih svojih sitnih interesa ili pozicija i svi se suočavaju s različitim političkim akterima koji bez ikakvih kompleksa nastoje profitirati na korona krizi. Vidi se utjecaj interneta, društvenih mreža, lažnih, nepotpunih i netočnih informacija koje ljude dovode u zabludu, one koji s akumuliranim nezadovoljstvom ne vjeruju institucijama, Vladi, javnom zdravstvu, pa čak i znanosti, svim autoritetima koji bi trebali biti očiti samo po sebi, ali u današnjem komunikacijskom svijetu to nije tako”, poručio je.
Upozorio je i na pad BDP-a od početka korona krize, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim državama, ocijenivši kako su mjere koje je poduzela Vlada Hrvatske urodile plodom, tako da nije došlo do masovnih otpuštanja, vala stečaja ili ugroze funkcioniranja cijele države i gospodarstva, naveo je.
Dodao je kako iz instrumenata EU-a Hrvatska osigurala 25 milijardi eura na raspolaganju za tekuće desetljeće, naglasivši kako je velik dio od toga iz bespovratnih sredstava, dok oko trećinu iznosa čine povoljni zajmovi.
"Skorim prijemom Hrvatske u Šengen i Eurozonu postat ćemo prava članica Europske unije, kao i većina ostalih, a tu ih je najmanje 19, koje su povezane tješnjim integracijama", poručio je hrvatski premijer te ocijenio kako će od 2022. Hrvatska imati rast BDP-a od 4,4 posto.
Tvrtka Color Media Communications iz Srbije dobila je ekskluzivnu licencu da za područje Balkana uredi i objavi redovito, godišnje izdanje "The Economista".
"The Economist" je britanski ekonomski tjednik, među najuglednijima na polju ekonomije. Redovito izlazi od septembra 1843. godine te ima prosječnu printanu nakladu od 1,5 milijuna primjeraka.
