Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik Naroda i Pravde (NiP), ukazao je na to da SDA-ov prijedlog Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska# članom 8. krši odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na prenamjenu državnog zemljišta BiH.
Konaković se referirao na to da se u članu 8. SDA-ovog prijedloga navodi da će Vlada Federacije BiH odlukom mijenjati namjenu šumskog i poljoprivrednog zemljišta, a sve to nakon ovogodišnjih presuda Ustavnog suda u predmetima Jahorina i Vareš.
To je on ocijenio kršenjem odluka Ustavnog suda BiH o državnom zemljištu donesenih ove godine po apelaciji Kemala Ademovića (NiP), delegata u Parlamentu BiH.
Međutim, nakon ovog Konakovićevog upozorenja, sada se otvaraju brojna pitanja o tome kako je bivša Vlada FBiH na čelu s Fadilom Novalićem uopće mogla uputiti u parlamentarnu proceduru Zakon o Južnoj interkonekciji sa spornim članom 8?
Raport donosi pojašnjenje zbog čega ovaj zakon uz član 8. što SDA i dalje zagovora, sada ne može nikako biti usvojen u tom obliku.
SDA bi da RS ne može krčmiti državnu imovinu, ali da FBiH može
Naime, Zakon koji je bivši premijer FBiH Fadil Novalić, u ime Vlade FBiH, sa članom 8. koji daje ovlaštenja Vladi FBiH da za potrebe gradnje plinovoda mijenja namjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta, takav nije smio ni trebao biti usvojen ni ranije.
Pogotovo nema ustavno i zakonsko uporište za donošenje s takvom odredbom sada.
Jer, kada je tadašnji saziv Vlada FBiH u parlamentarnu proceduru 2021. uputio Zakon o Južnoj interkonekciji s odredbom da će Vlada FBiH vršiti prenamjenu državnog zemljišta, i tada je na snazi bila odluke Ustavnog suda BiH, i to u predmetu U-8/19 s kojom je utvrđeno da poljoprivredno zemljište, predstavlja državnu imovinu, dok je u predmetu U-9/19 itada bila donesena odluka i da su rijeke, šume i šumsko zemljište, također državna imovine.
Obje douke donesene su 2020. godine.
Licemjerno je što je tada SDA pozdravila odluku Ustavnog suda BiH po apelaciji sedam delegata iz Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS, s kojom je osporeno Narodnoj skupštini RS da je mogla donijeti zakon s kojim je reguliran pravni status poljoprivrednog zemljišta , jer je ono u nadležnosti države.
Samo godinu nakon tih odluka Ustavnog suda BiH kojima je osporeno pravo Narodnoj skupštini RS da svojim zakonima regulira pitanja državne imovine, SDA, odnosno Vlada FBiH koju je činila i SDA na čelu s Novalićem, uzela je sebi neustavno pravo prenamjene poljoprivrednog i šumskog zemljišta, kao državnog dobra, kao što je pokušala učiniti i Narodna skupština RS, ali joj je Ustavni sud BiH to osporio.
Kako je Novalićeva Vlada obrazložila uzurpaciju državne imovine
U obrazloženju koje je Novalić, odnosno Vlada FBiH, dala Parlamentu FBiH zbog čega su članom 8. sebi uzela za pravo da mijenjaju namjenu državnog zemljišta se navodi:
„Članom 8. Prijedloga zakona uređen je postupak promjene namjene zemljišta.
Naime, u skladu sa propisima iz oblasti prostornog planiranja i građenja, građenje se može odobriti samo na zemljištu koje je određeno kao građevinsko zemljište.
Stoga je potrebno izvršiti promjenu namjene svih drugih vrsta zemljišta (npr. šumsko ili poljoprivredno) na kojima se planira gradnja gasovoda.
Poseban problem predstavljaju postupci promjene namjene šumskog zemljišta i promjene namjene poljoprivrednog zemljišta zbog neusklađenog ili nedostajućeg zakonodavnog okvira.
Ovo je u praksi uzrokovalo odlaganja u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata. Kako bi se osigurala efikasna realizacija predmetnog projekta, bilo je potrebno propisati da odobravanje promjene namjene zemljišta u konkretnom slučaju vrši Vlada Federacije Bosne i Hercegovine", navedeno je u obrazloženju ranijeg Zakona o Južnoj interkonekciji a što SDA zagovora i danas.
Uz ranije odluke Ustavnog suda BiH kojima je, izuzev državi, bilo kome osporeno pravo prenamjene državne imovine, sada postoji i zakonska prepreka da član 8. Zakona o Južnoj interkonekciji ostane u tom aktu.
Naime, u međuvremenu je na snagu stupio Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine koji je 2022. godine nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Ne bi imao pravnu snagu
U tom Zakonu jasno stoji i da je poljoprivredno zemljište državna imovina i da "bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati isključivo Bosna i Hercegovina, kao njen titular, u skladu s odredbama ovog zakona."
Jasno je da, ukoliko bi u parlamentarnu proceduru bio upućen Zakon o Južnoj interkonekciji sa članom 8. koji je već ranije SDA bila uputila u Parlament FBiH, i sve kad bi, kako to zahtijeva Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH, taj zakon s odredbom prema kojoj Vlada FBiH može mijenjati namjenu državnog zemljišta, bio usvojen on ne bi bio ustavan, niti bi imao pravnu snagu.
Zbog svega ovog su Konakovićeva upozorenja Vladi FBiH da pripremi novi prijedlog Zakona o Južnoj interkonekciji itekako važna.
I imperativna, jer u protivnom, šta bi vrijedilo donošenje Zakona o Južnoj interkonekciji uz odredbu da Vlada FBiH može vršiti prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, kada joj je to drugim zakonom zabranjeno i neustavno je.
