povećati pristupačnost

Poboljšanje pristupa osobama s invaliditetom kulturno-historijskoj baštini: Obaveza, a ne dobra volja institucija

Autor: AA
Foto: Ilustracija

Poboljšanje pristupa osobama s invaliditetom kulturno-historijskoj baštini nije dobra volja već obaveza svih kulturnih institucija, poručeno je jučer u Sarajevu, posljednjeg dana trening programa u okviru projekta INCLUSION ERASMUS+ KA220 HED, koji je u glavnom gradu BiH okupio stručnjake i predstavnike iz pet evropskih zemalja.

Projekat koji ima za cilj poboljšanje pristupa osobama sa invaliditetom kulturno-historijskoj baštini provodi se u okviru Erasmu+ programa Turske akademija nauka (TUBA), kojeg finansiraju Ministarstvo vanjskih poslova Turkiye, Direkcija za Evropsku uniju i Turska nacionalna agencija. Domaćin sastanka bila je Balkanska mreža muzeja (BMN).

Predsjednik Akademije nauka Turske (TUBA) Muzaffer Seker u razgovoru za Anadolu istakao je kako je riječ o projektu Evropske unije u koji je uključeno nekoliko zemalja.

"Ovdje je cilj da na osi turizma podignemo svijest u kontekstu omogućavanja pristupa osobama s invaliditetom u stjecanju znanja o jedinstvenoj kulturno-historijskoj baštini, umjetničkim djelima svake zemlje, svemu onome što definiramo kao kulturnu baštinu, kojoj svaki pojedinac može pristupiti u normalnim uvjetima. Dakle, s različitim alatima, metodama i onim što nam pruža tehnologija omogućiti osobama s invaliditetom da imaju koristi od ovog procesa", pojasnio je Seker.

Dodao je kako se program odnosi na različite kategorije osoba sa invaliditetom. U suštini je namjera omogućiti da osobe s invaliditetom imaju mogućnost posjetiti jednu muzejsku postavku kao što to može učiniti svaki turist.

"Tu imamo različite studije, od samih softvera, 3D projekcija. U projekat su uključeni učesnici i različitih zemalja tako da svih zajedno provodimo višestruku studiju svijesti o takvoj turističkoj aktivnosti unutar Europske unije", rekao je Seker, ističući kako "pristupačnost nije privilegija, već da je to osnovno ljudsko pravo".

Napomenuo je kako je, nažalost, prije 30-40 godina bilo ozbiljnih problema u pristupu zdravstvu, obrazovanju zbog čega su osobe s invaliditetom bile ograničene na uski život u svojim domovima. Uklanjanjem tih okova, kako je kazao, roditeljima i samim osobama s invaliditetom omogućen je ugodniji život.

Važnost inkluzije u muzejima

Inkluzija u muzejima je izuzetno značajna, jer je ljudsko pravo svakog građanina i građanke da ima pristup kulturi, odnosno da može vidjeti sebe u muzejima i da učestvuje ravnopravno u aktivnostima koje je muzej provodi, smatra Aida Vežić, generalna sekretarka Balkanske muzejske mreže.

Istakla je kako su sretni što su partneri iz Turske, Grčke, Nizozemske i Sjeverne Makedonije imali priliku obići institucije kulture u Sarajevu, kao što su Umjetnička galerija BiH, Zemaljski muzej, Historijski muzej, da vide koje su oni pomake napravili da bi povećali pristupačnost za različite kategorije osoba sa invaliditetom.

“Mi se već 10 godina bavimo ovim i to je zaista jedan dugotrajan proces koji podrazumijeva, prije svega, promjenu svijesti, sensibilizaciju društva da osobe sa inovitetom imaju mjesto u muzejima, galerijama, u svim aktivnostima koje se tiču ne samo baštine nego i umjetnosti i konzumiranja kulture”, kazala je Vežić.

Naglasila je kako Balkanska mreža muzeja kroz regionalnu saradnju omogućava nova znanja, nove kontakte, novu infrastrukturu i nova partnerstva.

“Moramo shvatiti da je ovo proces koji je na kraju krajeva nije nešto što je naša dobra volja već je obaveza svih kulturnih institucija”, podvukla je Vežić.

Dorothea Papathanasiou, viša istraživačica i partnerica projekta iz Grčke, istakla je važnost projekta koji vodi Turska akademija nauka.

“Projekat ima jedinstvenu misiju da pripremi, dizajnira i pruži transformativna kulturna iskustva za osobe sa invaliditetom u muzejima. To se ranije nije radilo, slijedeći standarde koji objedinjuju metodologije i primjene iz specijalnog obrazovanja, interpretacije naslijeđa i digitalnog dizajna. To će biti pionirski projekat i hvala Turskoj akademiji nauka na provedbi ovog programa”, poručila je Papathanasiou.

Vrijedne prezentacije i iskustva

Prvog dana programa prezentacije su održali direktor Instituta za istraživanje invaliditeta sa Univerziteta Anadolu Ibrahim Diken, istraživači Ugur Onur Gunden i Tezcan Cavusoglu, te predstavnici Udruženja za podršku obrazovanju i razvoju za osobe sa autizmom (SOBE) Umit Savas Taskesen, Serife Kucuksanturk i Cemre Gurel.

U obukama su učestvovale ustanove kao što su Stichting for Education on Agility Liberating Structures - SEALS (Holandija) i ARTIFACTORY (Grčka), kao i predstavnici Balkanske muzejske mreže, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Gradski muzej Zenica i Institut i Muzej Bitolja iz Sjeverne Makedonije.

Znanja i iskustva o pristupačnosti u muzejima i galerijama podijelili su i studenti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Učesnici su imali priliku da razmijene znanja i iskustva fokusirajući se na različite aspekte pristupačnosti i da nastave implementaciju projekta INCLUSSION “Obuka studenata HED-a za stvaranje transformativnih kulturnih iskustava za publiku sa invaliditetom“, inicijative koja traje 24 mjeseca i koja će se završiti u aprilu 2026. godine.

  • Najnovije
  • Najčitanije

Slične vijesti