Evropski parlament raspravljao je o političkoj situaciji u BiH gdje, kako je rečeno, secesionistička retorika i djelovanje ugrožavaju stabilnost zemlje.
Olivér Várhelyi, komesar za proširenje EU rekao je da se prvi puta se sa čelnicima BiH sastao 2020. i da su razgovorali o tome šta treba da BiH dobije status kandidata.
"Sporazum u Mostaru o izborma bio je prijelomni ternutak. Nažalost, 2021. je bila izgubljena godina. Iako nije bila izborna, nikakvog značajnog napretka nije bilo. Sve je više političkih podjela.Ove podjele su se pogoršale, jer novi visoki predstanik Christian Schmidt nije priznat i došlo je do bojkota državnih institucija. To je utjecalio na napredak ka EU, ali i život i poslovnu klimu.
Predanost EU putu BiH sada je iznimno važan jer mi smo spremni pružiti podršku.
Neophhodno je osigurati sredstva za CIK kako bi se održali izbori. Kontinuirani bojkot može dovesti do blokade investicija iz raznih izvora. Nekoliko puta sam istaknuo da postoji potreba za deeskalaciju kako bi se izbjegla negativna retorika i da se vrate
Prije dvije sedmice pokrenuli smo investicijski paket od 3,2 milijerde eura za energetiku i projekte transporta, i tu ima i projekta iz BiH. Odnosno iz RS, dva projekta 600 miliona eura. Ali to ćemo potpisati tek kada budu funkiconalne državne institucije.
BiH ima ključnu ulogu za Zapadni Balkan", kazao je Várhelyi.
Zastupnik u Evropskom parlamentu Paulo Rangel kazao je kako je očito da u Evropi dolazi do novog konflikta, došlo je do ruske agresije.
„Ovo je najdramatičnija situacija u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ne smijemo porediti razmjere sukoba, ali ne smijemo zaboraviti sukobe na Balkanu. Godine 1995. napravljen je sporazum, koji je zaustavio rat u BIH i danas je taj sporazum pod prijetnjom. Mir i stabilnost zemlje sada su na kocki.
Ne smijemo dozvoliti da sukob Rusije i Ukrajine dovede do negativnih utjecaja u ovoj regiji. Zato su potrebne brojne mjere. Trebamo krenuti sa sankcijama onima koji krše ustav. Postoje mehanizmi i postoje primjeri SAD koji govore da je potrebna samo politička volja, inače će uvesti sankcije. Komisija mora ograničiti pristup sredstvima ako se ne ukine blokada institucija“, kazao je Ranhel.
Ditmark Uster istakao je kako član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podržava poteze kojima izbjegava rad u državnim institucijama.
„On djeluje protuustavno i prenosi ovlaštenja RS, što će dovesti do sukoba i uništenja državnih institucija. Zapravo bi trebalo raditi na neutralnom rješenju. Dodik tvrdi da je neutralan, a praktički podržava Putina. On sarađuje s Moskvom, a Moskvi je u interesu destabilizirati BIH. U pregovorima o izbornom zakonu HDZ podnosi zahtjeve temeljem tzv. legitimnom zastupanja. To će dovesti do daljnjih etničkih sukoba i dovest će u pitanje izborne propise. Došao je trenutak da EU sankcioniše Dodika i zaštiti BiH".
Zastupnica Tineke Strik kazala je da EU faktički kasni sa sankcijama Dodiku.
"Evropski odgovor na rusku agresiju bio je skoro jedinstven. Međutim, dok ostatak Evrope govori o sankcijama, Dodik razgovara s Lavrovom. On neprastano očijuka s Putinom i pokazije da nije zainteresin za demokratiju", navela je ona.
Kaže kako je brutalna ruska invazija na Ukrajinu pokazala da se EU mora jače boriti protiv ruskog utjecaja.
"Mi zapravo kasnimo sa sankcijama Dodiku, s obzirom na njegova separatistička nastojanja. Postoje traume iz 90-tih ali tu postoji i ruski utjecaj i da se država odmiče od evropskog puta.
Snažna podrška EU perkpektivi povećala bi povjerenje u EU i u demokratsku budućnost države. Kao prvi korak moramo osigurati pravedne i poštene izbore. To će biti najbolji lijek protiv ruskog uplitanja", rekla je Strik.
Njemački zastupnik Romeo Franz tokom rasprave o BiH u Evropskom parlamentu kazao je kako historija Bosne koja je puna stradavanja nije tako daleko te da invazija na Ukrajinu podsjeća na ove ratove.
„Putinov napad je napad na naš poredak. Putinov najveći saveznik je Milorad Dodik. Mi dugo tražimo sankcije protiv njega. Neke zemlje su to blokirale i čak mu davali finansijska sredstva. To je skandalozno.
Ono što čine Dodik i Putin pokazuje da ne žele demokratske vrijednosti, oni žele moć u novac. Dodika ne treba više podržavati, on treba otići. Putin i njemu slični najviše se plaše demokratije i zato trebamo osnažiti demokratske snage u BiH“, istakao je Franz.
Zastupnica Željana Zovko rekla je da bi za nju ova rasprava trebala biti poziv odgovornima da razgovaraju o rješenju.
„Građani BiH bi ih trebali sankcionirati glasovima. To je jedini demokratski alat koji je društvo do sada izmislilo. Čak 12 godina građani Mostara nisu imali priliku izbora svojih čelnika zbog toga što međunarodna zajednica nije insistirala. Sada Mostarci mogu glasati“, kazala je Zovko.
Slovenska zastupnica Irena Joveva naglasila je kako živimo u u 21. stoljeću, ali su autokrati oni koji poništavaju i uništavaju demokratiju.
„Milorad Dodik pokušava uništiti BiH i negira genocid. Trideset godina nakon, BiH posmatra rat u Ukrajini i Putin se proglašava kriminalcem. A ko je Dodik? Kako neko može ne osuditi njegovo ponašanje? Građani BiH zaslužuju bolji život i zaslužuju prave lidere koji se brinu o njima. Moramo ih podržati i jednoglasno prozvati sve autokrate“, istakla je Joveva.
Tokom rasprave zastupnik Andreas Shider rekao je kako je stanje opasno i eksplozivno, posebno u BiH.
Ruska agresija je nešto o čemu razgovaramo cijelu sedmicu i ona se lako može preliti na Balkan, a za to je kriv Milorad Dodik. On daje sve od sebe kako bi uništio BiH i doveo do njenog raspada. Upravo za to trebamo se više angažirati i ne samo prijetiti sankcijama, nego ih i donijeti. EU mora nastupiti daleko složnije, a Mađarska i Hrvatska se trebaju uključiti“, kazao je Shider.
Njemački zastupnik Reinhard Butikofer tokom rasprave o BiH u Evropskom parlamentu bez zadrške je kazao je poznato da je Balkan na programu Putina.
„Hoćemo li ponoviti grešku? Vidimo stvari i trebamo ih nazvati pravim imenom. Trebamo učiniti sve kako bi spriječili brutalnu eskalaciju. Dodik se mora odlučiti. Ne može održavati istovremeno dvije strane. Legitimno je to što radi Kina, ali moramo kritizirati to što radi. Na nama je da to spriječimo“, poručio je Butikofer.
Slično stajalište iznijela je i Tanja Fajon, zastupnica iz Slovenije.
„Rat u Ukrajini predstavlja opasnost za opasnosti. Putinovi plaćenici bi mogli iskoristiti situaciju u Ukrajini za pokretanje rata u BIH. To je opipljivo. Eskalacija nacionalističkih pokreta prijeti miru u BiH. Pozivamo na sankcije protiv Milorada Dodika, no vjerovatno za to neće biti koncenzusa. Vidimo da je Orban protiv toga“, kazala je Fajon.
