Tim istraživača sa Univerziteta u Gothenburgu u Švedskoj doživio je mješovite osjećaje kada je njihov bespilotni podvodni dron snimio detaljne slike podvodnog ledenjaka, ali je nakon toga nestao. U januaru ove godine, istraživači su putovali do ledene police Dotson na Antarktici kako bi ponovili terenske radove iz 2022. godine. Koristeći podvodni dron nazvan 'Ran', istraživači su ga poslali ispod i u šupljinu ledene police Dotson na zapadnoj Antarktici.
Ledena polica Dotson, plutajući sloj leda trajno pričvršćen za kopneni masiv između poluotoka Martin i Bear, prvi put je mapirana od strane Američke geološke službe u januaru 1947. godine putem zračnih fotografija. Međutim, tim sa Univerziteta u Gothenburgu koristi naprednu podvodnu tehnologiju kako bi dobio detaljnije podatke.
Misija drona 'Ran'
Dron Ran bio je programiran za ronjenje u šupljinu ledene police Dotson, ostajući pod vodom 27 dana i putujući preko 1000 kilometara naprijed-natrag ispod ledenjaka, te 17 kilometara u šupljinu. Rezultati su bili impresivni. Dron je uspješno prikupio prve detaljne karte donje strane ledenjaka.
Karte su otkrile nove uzorke na bazi ledenjaka, pokazujući da površina nije glatka već je prekrivena vrhovima, dolinama, visoravnima i formacijama nalik pješčanim dinama. Istraživači pretpostavljaju da su te formacije nastale djelovanjem vode pod utjecajem Zemljine rotacije.
Karte su također pokazale da se ledenjak topi brže tamo gdje jaki podvodni strujanja erodiraju njegovu bazu. Naučnici su po prvi put uspjeli izmjeriti strujanja ispod ledenjaka, što je omogućilo razumijevanje zašto se zapadni dio ledene police Dotson tako brzo topi.
Nestanak drona
Karte donje strane ledenjaka ključne su za otkrivanje tragova budućeg porasta nivoa mora. Profesorica okeanografije Anna Wåhlin, voditeljica studije, objasnila je da su timovi prethodno koristili satelitske podatke i ledne jezgre za promatranje promjena na ledenjacima tokom vremena. No, pomoću podvodnog drona uspjeli su dobiti visokorezolucijske karte donje strane leda, što je "poput gledanja stražnje strane Mjeseca".
Uprkos vrijednim podacima koje je dron prikupio, misija je završila gubitkom Rana. "Iskustvo iz više od 40 misija ispod leda dalo nam je povjerenje, ali na kraju je izazovno okruženje nadvladalo," rekla je Wåhlin. Ipak, podaci koje je Ran prikupio pružili su istraživačima mnogo novih informacija za analizu.
Profesorica Wåhlin zaključila je da mnoge prethodne pretpostavke o topljenju ledenjaka nisu bile tačne. "Trenutni modeli ne mogu objasniti složene uzorke koje vidimo. Ali s ovom metodom, imamo bolje šanse pronaći odgovore."
Potreba za boljim modelima
Bolji modeli su potrebni kako bi se predvidjelo koliko brzo će se ledene police topiti u budućnosti. "Uzbudljivo je kada okeanografi i glaciolozi rade zajedno, kombinirajući daljinsko istraživanje s okeanografskim terenskim podacima," rekla je Wåhlin. "Ovo je potrebno za razumijevanje glacioloških promjena koje se događaju – pokretačka snaga je u okeanu."
Iako su dobili vrijedne podatke, istraživači su ostali bez drona. "Ova istraživanja su nužna za razumijevanje budućnosti antarktičkog ledenog pokrova, i nadamo se da ćemo moći zamijeniti Rana i nastaviti s ovim važnim radom," zaključila je Wåhlin.
