Gotovo 600 ljudi ubili su u nekoliko sati militanti povezani s Al Qaidom u napadu u avgusta na grad u Burkini Faso, prema sigurnosnoj procjeni francuske vlade koja gotovo udvostručuje broj mrtvih naveden u ranijim izvještajima.
Napad, u kojem su civili ubijeni dok su kopali rovove za odbranu udaljenog grada Barsaloghoa, jedan je od najsmrtonosnijih pojedinačnih napada u Africi posljednjih desetljeća.
Militanti iz Jama'ata Nusrat al-Islam wal-Muslimin (JNIM), ogranka Al Qaide sa sjedištem u Maliju i aktivnim u Burkini Faso, otvorili su metodičnu vatru dok su motociklima ulazili u predgrađe Barsalogha i ubijali seljane koji su ležali bespomoćni u svježe isprevrnutoj zemlji rova, prema nekoliko videa napada od 24. avgusta koje su objavili pro-JNIM-ovi računi na društvenim medijima. Mnogi od mrtvih bili su žene i djeca, a snimka je isprekidana zvukom automatske pucnjave i vriscima žrtava dok su upucane dok su se očito pokušavale glumiti mrtve.
Užasan broj mrtvih, ako se potvrdi procjena francuske vlade, označio bi neuobičajeno brutalan trenutak u Sahelu, dijelu zapadne Afrike u kojem vlada sve više bezakonja, južno od Sahare, gdje se sigurnosni projekti koje predvode Sjedinjene Države i francuska vojska bore za usporavanje marš džihadista. Niz državnih udara diljem Malija, Burkine Faso i Nigera doveo je do odlaska francuskih i američkih snaga. Ruski plaćenici koje su hunte pozvale da ojačaju svoju vlast umjesto toga su ostavili vakuum u kojem su džihadisti napredovali, kaže se u procjeni koju je CNN-u dao francuski sigurnosni zvaničnik.
Ujedinjeni narodi su prvotno procijenili da je broj poginulih bio najmanje 200. JNIM je rekao da je ubio gotovo 300 ljudi, ali je tvrdio da je ciljao na pripadnike milicije povezane s vojskom, a ne na civile, prema prijevodu Site Intelligence Group koji citira Reuters.
"Smrtonosni napadi velikih razmjera (najmanje stotinu mrtvih) protiv civilnog stanovništva ili odbrambenih i sigurnosnih snaga događaju se već nekoliko sedmica brzinom koja se čini neodrživom za vladu", kaže se u izvještaju Burkini Faso, "koja zapravo više nije ima za ponuditi vojnu strategiju i čiji se propagandni diskurs čini bez daha i ideja.”
Francuski zvaničnik rekao je za CNN da je došlo do "vrlo značajnog pogoršanja sigurnosne situacije" u Burkini Faso gdje "naoružane terorističke skupine uživaju sve veću slobodu djelovanja jer se sigurnosne snage ne mogu nositi s tim". U izvješću se navodi napad na vojni konvoj u selu Tawori, 15 dana prije napada u Barsaloghu, gdje su džihadisti ubili "ne manje od 150 vojnika", dodajući da se vojska bori da zadrži moć i vjerodostojnost.
Dana 17. septembra, glavni grad obližnjeg Malija, Bamako, potresao je još jedan napad JNIM-a, koji je među ostalim ključnim zgradama pogodio aerodrom i ubio više od 70 ljudi.
'Odbrambeni rovovi' postali su masovna grobnica
Masakr u Barsaloghu dogodio se nakon što je vojska naredila mještanima da iskopaju golemu mrežu rovova oko grada kako bi ga zaštitili od džihadista koji kruže u blizini. Naoružani pripadnici JNIM-a tada su napali obranu usred izgradnje, lažno tvrdeći da su civili borci zbog svoje umiješanosti, prema riječima očevidaca.
Jedan preživjeli, koji je tražio anonimnost kada je razgovarao s CNN-om jer se i dalje bojao za svoju sigurnost unatoč tome što je pobjegao iz grada, rekao je da je bio jedan od desetaka ljudi kojima je vojska te subote rekla da kopaju rovove. Bio je 4 kilometra od grada oko 11 sati, u rovu, kada je čuo prve pucnjeve.
“Počeo sam puzati u rov kako bih pobjegao”, rekao je. “Ali činilo se da su napadači pratili rovove. Tako sam ispuzao i naišao na prvu krvavu žrtvu. Krvi je zapravo bilo posvuda na mom putu. Posvuda se čulo vrištanje. Ležao sam potrbuške pod grmom, do kasnijeg poslijepodneva, skrivajući se."
“Poslije je u gradu ostalo malo muškaraca. Vidjeti tijela kako na motornim kolima stižu s mjesta masakra bila je nešto najstrašnije što sam u životu vidio. Ni žena ni djeca nisu imali suza za proliti. Bili smo više nego šokirani. Kako možeš plakati ako nemaš suza za proliti?"
“Mi preživjeli više nismo normalni. Problem je izvan svih nas. Masakr je počeo ispred mene. Prvi hici su ispaljeni tačno ispred mene. Ja sam bio jedan od ljudi koji su pokupili tijela i pokopali ih. Vidim svoje pokojne prijatelje dok spavam", rekao je, dodajući da su početni izvještaji o 300 mrtvih bili premali. "Svatko ko to poriče, neka dođe kod mene."
Druga preživjela rekla je za CNN da su dva člana njezine obitelji ubijena u napadu. “Cijeli dan su ubijali ljude. Tri dana smo skupljali tijela - razbacana posvuda. Strah nam je ušao u srca. U vrijeme ukopa, toliko je tijela ležalo na zemlji da je ukop bio težak."
Napad je doveo do ljutitih prosvjeda u kojima je vođa hunte Burkine Faso, kapiten Ibrahim Traore, koji je preuzeo vlast u drugom od dva uzastopna vojna udara 2022., ismijan kao "IB kapetan Zero" jer je odobrio izgradnju rovova od strane civila. Francusko izvještaj kaže da je njihova izgradnja bila dio plana ministra državne službe prema kojem se svako naselje "mora organizirati i imati vlastiti plan odgovora na napad".
Vojna hunta nije preuzela odgovornost za to što je rekla civilima da kopaju rovove bez ikakve zaštite, usred povećane prijetnje džihadista. Preživjeli su rekli da režim nije želio da govore o onome što se dogodilo. Hunta nije odgovorila na CNN-ov zahtjev za komentar.
Državni udari u Burkini Faso 2022. dogodili su se usred frustracija zbog nesposobnosti vlasti da uguše ponavljajuće nasilje džihadista, unatoč intenzivnoj francuskoj vojnoj pomoći, koja je odnijela tisuće života gotovo cijelo desetljeće. Ali to se nasilje pogoršalo pod Traoreom, prema stručnjacima i borcima za ljudska prava.
Iako isprva uspješne, do 2014. francuske vojne operacije u regiji dočekale su rastuće protufrancusko raspoloženje. Francuska je proširila svoju protuterorističku prisutnost, ali nije bila u stanju obuzdati sve šire naoružane skupine koje su prijetile civilima. Kao rezultat toga, lokalno stanovništvo postalo je oprezno prema bivšoj kolonijalnoj sili.
Traore se samo jednom pojavio u javnosti od masakra, a procjena - napisana krajem avgusta - dovodi u pitanje njegovo stanje svijesti i sposobnost za dužnost. “Vidimo tu svu nemoć vlasti da daju ozbiljan i vjerodostojan odgovor na terorističku prijetnju”, stoji u izvještaju.
