Skoro mjesec dana ustavni poredak Bosne i Hercegovine je pod silovitim i agresivnim napadima Milorada Dodika, bjegunca od bh. pravosuđa i predsjednika RS i njegovog SNSD-a. Pod atakom su svi oni koji sa svojim pristalicama terorizira i državu i građane bjesomučno napadajući sve one koji pred njim nisu savili kičmu i pognuli glavu.
Istovremeno građani na području cijele BiH uznemireni su i činjenicom da Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, za kojima je Tužilaštvo BiH raspisalo i potjernicu, još nisu uhapšeni daje potpunu sliku gotovo šizofrene atmosfere u kojoj danas žive građani Bosne i Hercegovine.
Skoro mjesec dana Dodik i ostali s potjernice Tužilaštva BiH i njihovi sljedbenici prkose zakonima ove zemlje, Ustavu BiH i Daytonskom sporazumu, a da nema konkretne reakcije na njihovo djelovanje.
I dok se prije svega zbog lojalnosti Dodiku koju pokazuju oni koje je na državne pozicije postavio SNSD i on lično, donekle može shvatiti - čekanje pogodnijeg trenutka za privođenje rušitelja ustavnog poretka, za ponašanje dijela zvaničnika Evropske unije u ovom trenutku nema nikakvog opravdanja.
Nema jasan stav
Evidentno je da Evropska unija i njena tijela u ovom trenutku nemaju zauzet jasan i konkretan stav o onom što se dešava u BiH.
Vidi se to i po objavama Delegacije EU u BiH koje su imale zanemarivo mali broj reakcija na skoro svakodnevne atake na ustavni poredak BiH.
Pokazuje to i ogromna razlika u ocjeni stanja i potrebnim mjerama koje iskazuje briselski birokratski aparat i onog koji iskazuju političari većine zemalja članica Evropske unije.
I dok nam iz administracije Evropske unije šalju poruke da 'podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH i da osuđuju napad na ustavni poredak', istovremeno nam šalju i poruke o potrebi 'održavanja dijaloga'.
Iako eksplicitno ne spominju Dodika, jasno je da kada spominju 'sve aktere' misle i na Dodika s kojim u ovom trenutku u BiH niko ne želi razgovarati, izuzev možda Dragana Čovića, ali ni on mu ne smije dati javnu podršku.
Prema informacijam Raporta, iz diplomatskih i političkih krugova, iz Delegacije EU u BiH, koje vodi Luigi Soreca, na internim sastancima sa političkim akterima u BiH konstantno pozivaju na dijalog i rješavanje trenutne krize dijalogom!?
Čak i da postoji volja za dijalogom, problem je da je on neizvodiv, je problem s Dodiko i njegovim akcijama više nije samo politički - nego i pravosudni. No, taj 'detalj' u Delegaciji EU trenutno zanemaruju.
I ne zadržavaju se iz EU samo na pozivima za dijalog, nego se pojedinci iz EU i sami upuštaju u dijalog sa promotorima i sljedbenicima secesionističke politike u BiH, a o Bosni i Hercegovini čak razgovaraju i s piromanom političke krize i u BiH Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije. Njega čak pozivaju da 'smiruje situaciju u BiH', a da EU pri tome nimalo ne vodi računa o tome da Vučić 'požar u BiH' može gasiti samo 'dolijevajući na njega svoj benzin'.
Šta je radio Koopman?
Prošlosedmična posjeta Gerta Jan Koopmana, generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i njegov susret sa SNSD-ovim Srđanom Amidžićem, ministrom finansija i trezora BiH, u jeku napada na ustavni poredak BiH dokaz su kako se Miloradu Dodiku iz EU daje oružje u ruke da s njim udara na državu BiH.
Jer, sama spremnost nekog evropskog zvaničnika da se, u trenutku kada SNSD sprovodi secesionističke i antiustavne planove u BiH, susreće s funkcionerom te stranke, priznaje njihov legitimitet koji su oni sami sebi oduzeli radeći protivno Ustavu BiH.
No, to nije kraj skandalu. Kako Raport saznaje, Amidžiću je stigla poruka iz EU koju je trebao prenijeti šefu Miloradu Dodiku kojem je blizak preko sina Igora. Amidžiću je poručeno da bi EU cijenila da se Dodik zaustavi i povuče sve sporne zakone, vrati se u 'dejtonske okvire' kako bi se stekli uvjeti da se otvoreno priča o problemima kroz famozni dijalog.
Navodno je Dodiku dat i određeni vremenski okvir u kojem treba da razmisli o ponudi.
Na ovaj način Dodiku je pružena platforma u kojoj on najbolje operira, a to je da on ispunjava određene zadatke EU, ali pod njegovim uvjetima. To je modus operandi koji je on primijenio 2011. godine, kada mu je 'na noge' u Banja Luku došla Catherine Ashton, nekadašnja visoka predstavnica Evropske unije.
Dodik je tada prijetio referendumom o pravosuđu. Nakon te posjete postignut je dogovor, Dodik se povukao, ali strane sudije i tužioci angažirani u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH su otišli iz Bosne i Hercegovine.
Sada kada je Dodik otišao mnogo dalje u kršenju Ustava BiH neki zvaničnici iz EU su mu izgleda ponovo spremni dati šansu za dijalog.
Iako je Koopman tokom svoje posjete pozivao sve aktere vlasti na nivou Vijeća ministara BiH na saradnju i iskorake na putu ka EU i nazivajući reforme najboljom garancijom prosperiteta i stabilnosti u Bosni i Hercegovini, potpuno je ignorirao činjenicu da je na djelu napad na ustavni poredak BiH, a da se on sastao s funkcionerom jedne od stranaka koja taj napad provodi.
Htio se sastati s Viškovićem?
Što je još skandaloznije, Raport iz diplomatskih krugova u Briselu, saznaje da je Koopman namjeravao da se sastane i Radovanom Viškovićem, također bjeguncem od bh. pravosuđa, ali da su ga razumni glasovi u Briselu od toga, u zadnji čas odgovorili, u potpunosti mu predstavivši moguće posljedice njegovog susreta s čovjekom koji je bjegunac od bh. pravosuđa.
No, Raportovi izvori navode bojazan da postoji mogućnost da je dogovaran sastanak Koopmana s nekim od Dodikovih ljudi koji nisu stranački 'u prvom planu', ali su itekako involvirani u njegove politike.
Do objave ovog teksta nismo mogli doći do potvrde informacije da li je do takvog susreta eventualno i došlo, ali sama činjenica da postoji bojazan da se o tome i razgovaralo obeshrabruje nade da su u EU svjesni kakva je prijetnja Milroad Dodik za BiH.
Nasreću, ima i zvaničnika EU, poput visoke predstavnice EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas koja je nakon susreta s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, osim podrške teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku, jasno definirala da u aktuelnoj situaciji u BiH nema mjesta za razdornu retoriku i postupke ili secesionističke korake.
Good to meet @DinoKonakovic again to emphasise support to Bosnia and Herzegovina’s territorial integrity and constitutional order.
— Kaja Kallas (@kajakallas) March 19, 2025
There is no place for divisive rhetoric and actions or secessionist steps.
Progress on the EU path will guarantee stability & security for all. pic.twitter.com/95aKBkzLi8
Međutim, nepostojanje jedinstvenog stava o ozbiljnosti situacije u BiH i načinu rješavanja krize u BiH u Briselu ostavlja prostor za 'manevarsko' djelovanje i Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije, koji se stavio na stranu secesionista u BiH i daje im otvorenu podršku, te se miješa u unutrašnje stvari naše zemlje.
Zato su mnogi, ne samo u bh. javnosti, nego i šire sa zgražanjem dočekali vijest da je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje sastanak s Vučićem ocijenila 'konstruktivnim'.
Zanimljivo je da je ta njena objava na X-u dobila notifikaciju kojom je označena kao djelimično netačna. Naime, ispod objave se ukazuje na činjenicu da to o čemu je Kos pričala s Vučićem - uopće nisu njegove nadležnosti.
I had a constructive meeting with President @avucic
— Marta Kos (@MartaKosEU) March 19, 2025
We discussed concrete steps on Serbia’s EU path, the implementation of the Growth Plan and reiterated our expectation on a clear Serbian orientation towards the EU.
I emphasised that enlargement is a whole of society process.…
Još više začuđuje ili bolje rečeno sablažnjava izjava Vučića nakon sastanka s komesarkom Kos i generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u kojoj on kaže da je razgovarano i o BiH i zbog očuvanja mira i stabilnosti 'dogovoreno da zajednički rade na tome, čak i da preduzimaju određene akcije smirivanja s vremena na vrijeme i da se borimo za mir na Balkanu'.
Parlamentarci EU imaju drugačiji stav
Ukoliko ovakav dogovor postoji, on je zaista razočaravajući za javnost u BiH, jer kako Vučić sa svojom retorikom i miješanjem u unutrašnje stvari BiH na način da daje podršku Dodiku i ostalim secesionistima može biti uopće sagovornik Evropske unije u traženju rješenja za BiH i ko mu za to daje mandat?
Vučić je za BiH u ovom trenutku dio problema, a ne dio rješenja i nije nikakav faktor stabilnosti, nego naprotiv značajno doprinosi nestabilnosti.
Jer, vidljivi su i jasni Vučećevi i Dodikovi pokušaji i nastojanja da još od prvostepene presude Dodiku , nastoje sve Vučićeve probleme, a na njih ukazuje stotine hiljada građana na protestima u Srbiji, prebaciti u BiH.
Donekle im to i uspijeva, jer EU očigledno ignorira nezadovoljstvo građana Srbije, te sve očiglednije miješanje Vučića u unutrašnje stvari BiH, pa ga neki smatraju i dobrim 'medijatorom' u aktuelnoj krizi.
Za razliku od briselskih zvaničnika, koliko parlamentarci u Evropskom parlamentu razumiju opasnost bilo kakvog dijaloga EU s Vučićem koji je na tim sastancima sigurno i 'glasnogovornik' Dodikove politike, govori i činjenica da je grupa njih uputila pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen u kojem izražavaju duboku zabrinutost povodom njenog sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji je planiran za narednu sedmicu.
Riječ je o grupi poslanika koji su prošle sedmice ukazivali i na situaciju u BiH, hitno uključivanje EU u rješavanja problema u našoj zemlji uz pozive na sankcije i izolaciju Dodika, a ukazivali su i na povezanosot Vučića i Dodika.
Hoće li ovakvi apeli, ali i sve veće negodovanje građana Srbije zbog načina na koji Brisel razgovara s Vučićem probuditi nadležne u EU znat ćemo već po stavu von der Leyen hoće li se sastati sa srbijanskim predsjednikom, te ako do sastanka i dođe u kakvom će tonu biti održan.
