Ugledni panevropski medij Politico, donosi analizu sutrašnjih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Zanimljivo, Politico aktuelnog predsjednika Hrvatske, SDP-ovog Zorana Milanovića, naziva "hrvatskom verzijom Donalda Trumpa".
Evo i zašto:
"Ono što Hrvati nazivaju svojom "superizbornom godinom" konačno se bliži kraju - ali stanovnici ove balkanske zemlje vjerovatno će dobiti još jednu priliku glasati u prvim danima nove godine", piše Politico.
Nedjeljni predsjednički izbori treći su u toj balkanskoj zemlji ove godine, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u aprilu i izbora za Evropski parlament u junu.
Trn u oku
Osim ako kandidat ne dobije apsolutnu većinu - što je malo vjerovatno - drugi krug glasanja održat će se 12. januara.
Rezultat će, ako se ankete pokažu istinitim, vjerovatno biti nastavak raskola u vrhu države, pri čemu će Zoran Milanović ponovno biti izabran za predsjednika, što je uglavnom ceremonijalna pozicija, ali koja će mu omogućiti da i dalje bude trn u stranu svog vječitog rivala premijera Andreja Plenkovića (HDZ).
Milanović, bivši premijer kojeg zbog ultranacionalističkog populizma ponekad nazivaju hrvatskim Trumpom, najpopularniji je političar u zemlji.
Posljednja anketa stavlja ga na 39 posto uoči izbora 29. decembra.
Slijedi ga Dragan Primorac, kandidat Plenkovićeve Hrvatske demokratske zajednice, s 24 posto.
Očekuje se da će se njih dvojica sučeliti u drugom kolu.
Animozitet između Milanovića i Plenkovića
U dosadašnjoj kampanji dominirao je animozitet između Milanovića i Plenkovića.
Milanović, oštri kritičar Evropske unije i NATO-a koji je Plenkovića opisao kao “diktatora”, nastojao je kapitalizirati niz skandala u kojima je više od 30 ministara iz premijerove stranke dalo ostavke (ili smijenjeno) nakon optužbi za korupciju tokom Plenkovićevog mandata.
Također je optužio Plenkovića zbog njegovog proevropskog stava, nazivajući ga "jazavcem koji bljuje vatru" kojim upravlja Brisel na daljinu.
On je imigraciju označio kao najveći izazov za Hrvatsku, optužujući vladajuću stranku (HDZ) da njom loše upravlja.
Plenković je, s druge strane, nastojao prikazati glasanje kao ono o budućnosti Hrvatske u EU.
“Milanović je rak-rana hrvatske politike”, rekao je početkom decembra Plenković pozivajući birače da glasaju za Primorca.
“Razlika između njega i Milanovića je vrlo jednostavna. Milanović nas vodi na istok, Primorac na zapad”, rekao jeon.
Njih dvojica duboko su podijeljena oko podrške Ukrajini.
Plenković podržava vojnu pomoć Kijevu. Milanović, član Socijaldemokratske partije (SDP), izjasnio se protiv toga i kritizirao zapadne sankcije Rusiji.
Nije harizmatičan
U oktobru je blokirao učešće hrvatskih vojnika u NATO-ovoj misiji podrške Ukrajini.
Suoči li se Primorac s Milanovićem u drugom krugu, većina promatrača očekuje njegov kiks.
Primorac “nije dovoljno harizmatičan” da bi “imao veću privlačnost ljudima”, rekao je Ivan Grdešić, profesor političkih nauka na Međunarodnom sveučilištu Libertas koji je bio hrvatski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.
“Mislim da je samo malo previše sofisticiran u nekim svojim raspravama”, kaže on.
Nad Primorčevom perspektivom visi još jedan skandal, ovaj s ministrom zdravstva Vilijem Berošem koji je uhapšen i smijenjen nakon što je Ured evropskog javnog tužitelja protiv njega u novembru pokrenuo korupcijsku istragu.
“Čujem mnogo nedoumica od pacijenata koji su zabrinuti činjenicom da je kandidat iz iste političke stranke kao i smijenjeni ministar.
Čak i ako nije bio umiješan u ovaj slučaj korupcije, to može izravno utjecati na njega”, rekla je Jasna Karačić Zanetti, pravobraniteljica za prava pacijenata u Hrvatskoj.
Interesantno, ured Zorana Milanovića odbio je zahtjev POLITICA za intervju.
