Kada Emmanuel Macron u četvrtak dočeka evropske lidere u Versaju kako bi razgovarali o energetskoj i odbrambenoj politici, on će stajati ispred grandiozne, poznate pozadine.
Na kraju krajeva, upravo je u tim istim pozlaćenim salama francuski predsjednik ugostio Vladimira Putina 2017. godine – prvi korak u nastojanju da se angažuje ruski lider, čak i dok ruske trupe izvode brutalni napad na Ukrajinu, piše Politico u svojoj analizi.
Nijedan drugi lider ne provodi toliko vremena u razgovoru sa Putinom kao Macron. Ne samo da su dvojica muškaraca razgovarali 11 puta u posljednjih mjesec dana — jednom prilikom dva puta u istom danu — već je, u prekidu sa svojom tradicijom diskrecije, Jelisejska palata dala detaljan izvještaj o pozivima između njih, nudeći uvid u njihov odnos.
Macron je možda uspio zadržati liniju komunikacije otvorenom. Ono što nije mogao da uradi jeste da pokaže bilo kakav znak da je uticao na Putinovo ponašanje. U februaru, dok su se ruske trupe gomilale na granici Ukrajine, Macron je odletio u Moskvu, gde je sjedeo za veoma dugačkim stolom i pokušao da ubijedi Putina da pokaže suzdržanost.
Nekoliko sedmica kasnije, Rusija je započela svoju invaziju.
Putin je 3. marta inicirao poziv sa Macronom da ga obavijesti da se operacije u Ukrajini odvijaju „kako je planirano“, navodi Jelisej. U međuvremenu, na terenu, ruske snage su vršile napad na najveću evropsku nuklearnu elektranu u Zaporožju, izazivajući zabrinutost zbog curenja radijacije.
Putin je navodno rekao Macronu da Ukrajinci koriste "ljudski štit" i da se "ponašaju kao nacisti", baš kao što su ruske snage udarale na gradove Mariupolj i Černihiv. Prema Jeliseju, Macron je oštro rekao Putinu: "Pričate sebi priče" i rekao: "Ono što mi govorite nije u skladu sa stvarnošću i ni na koji način ne može opravdati nasilje koje ste danas pokrenuli".
Šestog marta, kada su dvojica muškaraca posljednji put razgovarali, francuski predsjednik je bio primoran da se trgne nakon što je Rusija rekla da će odgovoriti na „lični zahtev“ Macrona i organizovati humanitarne koridore za ukrajinske civile da pobjegnu od teških borbi.
Zatečen izvještajima štampe, francuski predsjednik je na televiziji osudio plan: "Sve ovo nije ozbiljno", rekao je. “To je moralni i politički cinizam koji je meni nepodnošljiv.”
Prema Jeliseju, Putin je pristao na Macronov zahtjev da se održe razgovori s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju kako bi se osigurala ukrajinska nuklearna postrojenja, ali do sada se ništa nije dogodilo.
Dok je Macronov pristup naišao na kritike, posebno iz nordijskih i baltičkih zemalja koje su najizloženije ruskoj agresiji, zvaničnici u Jelisejskoj palati i Macronove pristalice insistiraju na tome da je važno da dvojica lidera nastave da razgovaraju – posebno dok Zapad pojačava sankcije Rusiji i šalje oružje u Ukrajinu.
“Nije baš korisno, ali to ipak moramo učiniti, možda postoje neki životi koji se mogu spasiti”, rekao je Michel Duclos, veteran diplomata koji je nekada bio ambasador u Siriji. “Ne smijemo ostaviti utisak da odbijamo da razgovaramo. S obzirom na to da je Putin sve više izolovan zbog sankcija, moramo ovo da odigramo.”
Nepovratni troškovi
U svom diplomatskom kontaktu, Macron je ponekad izgledao kao da pokušava da nadoknadi greške iz prošlosti - ili da izvuče neku oskudnu dividendu iz godina nastojanja da se poveže sa Rusijom.
Macronovo udvaranje Putinu u skladu je s njegovim drugim naporima na globalnoj sceni, uključujući njegove napore da zadrži Donalda Trumpa.
Predsjednik je zauzeo konfrontacijski pristup prema EU i naveo neke da dovode u pitanje posvećenost Washingtona NATO-u.
„Macron je bio opsjednut Trumpom i Putinom“, rekao je jedan od Macronovih bivših savjetnika. “Njegov stav je bio da se oni moraju osjećati kao da su uzeti u obzir.”
Pored posjete Versaju 2017. godine, francuski predsjednik je tri puta bio domaćin Putinu. U Rusiju je putovao dva puta 2018. godine, ali je njegova prva posjeta Ukrajini bila tek prošlog mjeseca.
Macronovo udvaranje Putinu, prema riječima francuskog predsjednika i njegovih pristalica, imalo je za cilj uvlačenje Rusije u orbitu EU i rješavanje sukoba na pragu EU. Macron je 2019. rekao Putinu da vidi Rusiju kao „duboko evropsku naciju“ sa važnim mjestom u Evropi zajedničkih vrijednosti.
"Njegova vizija je bila da Rusiji moramo ponuditi alternativu Kini", rekao je bivši Macronov pomoćnik. „Zbog toga ga je pozvao u Versaj… Rekao je da Rusiju moramo vezati za Zapad, evropskom otvorenošću, ekonomijom.”
Pa ipak, Macronovi napori ponekad su ostavljali utisak da privilegira svoj odnos s Moskvom na račun svojih veza sa evropskim partnerima. Njegovo gostovanje ruskog lidera u predsjedničkoj ljetnoj rezidenciji na francuskoj rivijeri radi razgovora o sigurnosnim pitanjima uoči sastanka G7 u Francuskoj 2019. nije prošlo dobro, rekao je Duclos, bivši francuski ambasador.
"Normalno je pozvati strane lidere u Jelisej… ali privatna rezidencija francuskog predsjednika je intimno okruženje", rekao je Duclos. “Nije upozorio Nijemce i druge zemlje EU, pa su bili uznemireni. A temu, odabrao je da razgovara o 'novoj arhitekturi sigurnosti' [sa Putinom], pa su svi postali sumnjičavi jer za njih to znači NATO. I ne razgovarate o NATO-u sa Putinom.”
Neki su istakli da je Makron ponekad ponavljao stavove Kremlja, pozivajući se na ruske „savremene traume“ ili opisujući 2019. postojanje Evrope koja se proteže od Lisabona do Vladivostoka, koncept koji je Putin skicirao u članku skoro 10 godina ranije.
U jednom trenutku, činilo se da je francuski predsjednik zanemario svoje vlastito ministarstvo vanjskih poslova, optužujući diplomate za otpor “duboke države” u angažmanu s Rusijom. Mnogi misle da je Macron radije slušao političare koji su bili nostalgični za prošlim francuskim globalnim utjecajem i koji su bili previše blagi prema Rusiji, kao što su bivši ministri Hubert Védrine i Jean-Pierre Chevènement.
"Možda je postojalo iskušenje da mislimo da razumijemo namjere Rusije", rekla je Marie Dumoulin, direktorica Evropskog vijeća za vanjske poslove. “Bez sumnje smo potcijenili koliko su Rusi željeli da preuzmu kontrolu nad Ukrajinom. Postojala je pretpostavka racionalnosti, da bi invazija Ukrajine bila veoma skupa, a ne racionalna odluka… Ali u Rusiji postoji drugačija racionalnost.”
Macron je također propustio prilike da povuče crvene linije, smatra Nicolas Tenzer, stručnjak za francusko-ruske odnose u Sciences Po. “Njemačka i Francuska su ostavile utisak da guraju Ukrajinu da prihvati ustupke tokom ponovnih pregovora o sporazumima iz Minska 2019. godine”, rekao je on. „Generalno gledano, izgledalo je kao da je Francuska… bila za smirivanje.”
Francusko-ruska zima
Teško je tačno odrediti kada je vaga pala iz Macronovih očiju.
Čini se da se Putin ne bavi mnogo Macronom. "Jedna od velikih poteškoća u razgovoru sa Putinom je to što nema mnogo dijaloga", rekao je bivši francuski diplomata, koji je učestvovao u pregovorima za sporazume iz Minska 2014.
On je razgovore s ruskim predsjednikom opisao kao jednostrane. „Vladimir Putin bi se vratio preko ruske istorije, sa svojim narativom o velikom ruskom carstvu i kasnijem Staljinovom komunizmu. To je strašno… Više ponavlja nego što pokušava da ubijedi. Kod njega tvoje gledište nije bitno.”
Izveštaji Jeliseja o razgovorima između dvojice lidera dolaze sa nizom fotografija koje prikazuju francuskog predsjednika neobrijanog, napetog i usredsređenog dok razgovara sa svojim ruskim kolegom, što je izazvalo spekulacije u Parizu da on igra svoju ulogu za domaću potrošnju ispred predsjednički izbori u aprilu.
Ali saveznici predsjednika kažu da je rezultat samo pokušaj da se oblikuje način na koji se pozivi percipiraju.
„Veoma, veoma brzo objavljujemo izveštaje o razgovorima, ponekad uključujući i doslovne [tekst] razmjene [između Putina i Macrona]“, rekla je Anne Genetet, poslanica Macronove stranke La République En Marche i predstavnica francuskih građana koji žive u istočnoj Evropi.
"Moramo kontrolisati narativ kako bismo spriječili suprotnu stranu da da netačnu verziju", rekla je.
Nakon neuspjelog Macronovog puta da Putina vrati s ivice rata, zvaničnici Jeliseja rekli su da je francuski predsjednik u Moskvi pronašao promijenjenog čovjeka, koji ga je utopio u "duge monologe" i "istorijski revizionizam". Posmatrači Rusije kažu da se Putin uvijek ponašao isto - Macron jednostavno nije bio voljan to prihvatiti.
Sa ruskim trupama u Ukrajini, Macron sada oštro razgovara i zagovara strože sankcije, gotovo kao da "kompenzira svoj prošli entuzijazam", rekao je jedan državni službenik. Francuska je podržala sveobuhvatne sankcije, uključujući isključivanje banaka iz SWIFT sistema, i preduzela je brze mjere kod kuće, zamrzavajući rusku imovinu i zaplijenivši jahte koje pripadaju oligarsima bliskim Putinu. Francuski predsjednik je "bio i u stalnom je kontaktu sa svim svojim saveznicima" tokom cijele krize, rekao je jedan od Macronovih savjetnika.
Macron nije jedini lider koji razgovara sa Putinom. Izraelski premijer Naftali Benet posjetio je Putina u Moskvi prošle sedmice, a njemački kancelar Olaf Scholz također je razmijenio pozive s ruskim predsjednikom.
Ali uprkos borbi oko brifinga koja bjesni između Jeliseja i Kremlja, malo je vjerovatno da će Macron uskoro prekinuti razgovore s Putinom. U Francuskoj je mišljenje da je francuski predsjednik osoba u najboljoj poziciji da drži linije komunikacije otvorene - čak i ako nema mnogo toga za pokazati za svoj dosadašnji trud.
Prema brifingu od 6. marta, Macron i dalje govori o organizovanju "razgovora koji se moraju održati između Rusa i Ukrajinaca".
„Francuska mora igrati ovu ulogu; ona je članica Vijeća sigurnosti UN-a i jedna je od evropskih zemalja koja je važna sada kada je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo EU”, rekao je bivši mlađi ministar vanjskih poslova.
“Morao sam da se nosim s mnogo sranja u svoje vrijeme, ali jedno vam mogu reći je da uvijek morate održavati liniju komunikacije otvorenom”, dodao je. “Zato što nikad ne znaš kada će tvoj protivnik htjeti potražiti izlaz.”
