Nema neizvjesnosti oko toga ko će pobijediti na srpskim izborima u nedjelju — predsjednik Aleksandar Vučić ponovno će trijumfirati. Ali jedno veliko pitanje visi nad balkanskom zemljom: može li Vučić ostati u prijateljskim odnosima i s Moskvom i s EU nakon ruske invazije na Ukrajinu?
Ankete pokazuju da su Vučić i njegova konzervativna Srpska napredna stranka (SNS) desetke postotnih bodova ispred svojih suparnika dok se u zemlji održavaju predsjednički, parlamentarni i općinski izbori istog dana, piše Politico.
Vučić je posljednjih desetljeća dominantna politička ličnost u Srbiji. Tokom tog vremena sve je više optuživan za autokratsku vladavinu, potaknut masovnim medijima naklonjenim vladi i raširenim kronizmom.
No, dok je njegovo ovladavanje domaćom političkom scenom blizu apsolutnog, Vučić se zbog ruskog rata u Ukrajini nalazi u iznimno neugodnoj poziciji na međunarodnoj sceni.
Tokom svog vremena na vlasti, Vučić je održavao bliske veze i s EU i s Rusijom, mijenjajući svoju lojalnost između njih dvije kad god bi vidio priliku da izvuče veće koristi i podršku Srbiji.
Sada je pod pritiskom da izabere stranu.
Nakon što je u početku šutio o ukrajinskoj krizi, Beograd je na kraju podržao rezoluciju UN-a kojom se osuđuje invazija Vladimira Putina, ali je odbio pridružiti se zapadnim sankcijama protiv Kremlja.
EU je jasno stavila do znanja da očekuje od kandidata za članstvo, poput Srbije, da slijede njen stav o sankcijama i vanjskoj politici općenito.
Kako će se Vučić snalaziti u ovom geopolitičkom krajoliku bit će odlučujući izazov njegova nadolazećeg mandata.
Autsajderi često pogrešno smatraju bliske veze Beograda i Moskve dokazom trajne rusofilije među srpskom političkom klasom i širim društvom. Ali istina je daleko pragmatičnija: Srbija je gotovo u potpunosti ovisna o ruskom plinu koji dobiva po posebno niskoj cijeni. Vatreni prorusi glasna su manjina koja dobiva nerazmjerno medijski prostor.
To se očituje u studiji koju je ranije ove sedmice objavila beogradska agencija za ispitivanje javnog mnijenja Demostat.
Na pitanje treba li Srbija stati uz Rusiju ili EU u ukrajinskoj krizi, 50 posto ispitanika odgovorilo je da bi zemlja trebala ostati neutralna, čak i ako bi takav stav doveo do sankcija i nestašice robe u razmjeru sličnim onima koje su doživjele tokom balkanskih ratova 1990-ih. Samo 21, odnosno 13 posto podržalo je Rusiju, odnosno Evropu.
Vodeći istraživač Demostata, Srećko Mihailović, rekao je da ova sklonost neutralnosti odražava duboko ukorijenjen, dugoročni trend koji seže do jugoslovenskog vodstva pokreta nesvrstanih tokom Hladnog rata.
„Koncept neutralnosti i blokovske nesvrstanosti traje u glavama građana Srbije bez obzira na sve što se u međuvremenu dogodilo“, rekao je Mihailović. "Značajan broj je uvijek podržavao neutralnost bez obzira na posljedice."
Neki analitičari sugeriraju da je prorusko raspoloženje među općom populacijom uvelike rezultat bijesnog pro-kremljskog medijskog izvještavanja u vladi naklonjenim tabloidima, TV postajama i drugim medijskim kućama.
Ako je to tačno, takav bi osjećaj u teoriji mogao biti smanjen ako bi vlada naredila svojim medijskim kanalima da počnu slati drugačiju poruku.
No, hoće li Vučić zapravo u potpunosti prigrliti EU i Zapad ostaje itekako otvoreno pitanje.
Bruxelles bi mogao testirati njegovu spremnost na nekoliko načina — nudeći Srbiji veće poticaje za napredak u dugotrajnim pregovorima o članstvu u EU i pružanjem podrške da se zemlja odvikne od energetske ovisnosti o Rusiji.
Ranije ovog mjeseca, EU je poduzela korake na potonjem planu nudeći državama zapadnog Balkana priliku da se pridruže dobrovoljnoj zajedničkoj kupovini ukapljenog prirodnog plina.
Na političkom planu, realističnija perspektiva članstva u EU bi Vučiću dala pozitivan narativ za prodaju svojim biračima. A to bi mogla biti velika pobjeda za blok ako ključnu zemlju u svom susjedstvu zaključa u svoj tabor.
“Mislim da je u interesu EU da se stvari odigraju na pametan način i osigura da Srbija bude usidrena u EU”, rekla je Tena Prelec, naučna saradnica na Odjelu za politiku i međunarodne odnose na Univerzitetu Oxford koja specijalizirana za zapadni Balkan.
“Mrkva mora biti veća od štapića, pozitivna poruka mora biti na prvom mjestu i treba doprijeti do srpskog stanovništva”, rekla je Prelec.
No, dodala je Prelec, blok također treba biti jasan budućim članicama da neće zažmiriti ako ne ispune ključne demokratske standarde.
"Također treba postojati signal da je proširenje EU tu za one koji se pridržavaju, a ne za one koji to ne čine - jasne nagrade i kazne - što nismo imali dugo vremena", rekla je Prelec.
