"Kina nije stranka (ukrajinske) krize i ne želi da sankcije utječu na Kinu", rekao je ministar vanjskih poslova Wang Yi u utorak tokom telefonskog razgovora sa svojim španskim kolegom.
Peking je također u srijedu dao punu podršku komentarima kineskog ambasadora u Ukrajini ranije ove sedmice. "Kina nikada neće napasti Ukrajinu. Pomoći ćemo, posebno ekonomski", rekao je Fan Xianrong u saopćenju regionalne vlade Lavova, citirano je u saopćenju za javnost, piše CNN.
Strahovi da bi se kineske kompanije mogle suočiti s američkim sankcijama zbog veza s Rusijom pridonijele su epskoj rasprodaji kineskih dionica posljednjih dana. Taj je pad preokrenut u srijedu kada je Peking obećao da će provoditi politiku kako bi potaknuo svoju nestabilnu ekonomiju i održao stabilna finansijska tržišta.
Američki službenici rekli su za CNN u ponedjeljak da imaju informacije koje upućuju na to da je Kina izrazila određenu otvorenost u pružanju Rusiji vojne i financijske pomoći. Kina je to odbacila kao "dezinformaciju".
Analitičari kažu da Kina pokušava uspostaviti "osjetljivu ravnotežu" između retoričke podrške Rusiji, ali bez daljnjeg antagoniziranja Sjedinjenih Država.
Peking i Moskva dijele strateški interes u suprotstavljanju Zapadu. Međutim, kineske banke ne mogu si priuštiti gubitak pristupa američkim dolarima, a mnoge kineske industrije ne mogu si priuštiti da budu lišene američke tehnologije.
Dok je Kina ruski trgovinski partner broj 1, Peking ima druge prioritete. Trgovina između dvije zemlje činila je samo 2 posto ukupnog obima kineske trgovine. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države imaju puno veće udjele, prema podacima kineske carinske statistike od prošle godine.
Evo nekih mjera koje je Peking poduzeo u posljednjih nekoliko sedmica kako bi se distancirao od izolirane i raspadajuće ruske ekonomije.
Pustiti da rublja padne
Kineska valuta, juan, ne trguje se potpuno slobodno, već se kreće unutar raspona koje su odredili dužnosnici Narodne banke Kine (PBOC). Prošle sedmice udvostručili su raspon trgovanja rubljama, omogućivši brži pad ruske valute.
Rublja je već izgubila više od 20% svoje vrijednosti u odnosu na dolar i euro od početka rata u Ukrajini. Dopuštajući da ruska valuta padne u odnosu na juan, Peking ne čini uslugu Moskvi.
Rusi će morati plaćati više u rubljama za kineski uvoz poput pametnih telefona i automobila. Kineski brendovi telefona kao što su Xiaomi i Huawei iznimno su popularni u Rusiji, a natjecali su se s Appleom (AAPL) i Samsungom (SSNLF) za vodstvo na tržištu prije rata.
Kineski proizvođači automobila, kao što su Great Wall Motor i Geely Auto, zauzimaju 7% ruskog tržišta, prodavši više od 115.000 vozila prošle godine. Great Wall Motor prestao je isporučivati nove automobile dilerima u Rusiji zbog fluktuacija kursa.
Proširenje opsega trgovanja omogućilo bi juanu da drži korak s divljim kolebanjima rublje, tako da kineske kompanije mogu "bolje shvatiti veličinu ili trend budućih fluktuacija kursa i smanjiti tečajne rizike korištenjem metoda zaštite, kao što su derivati," u vlasništvu China Business Network.
Trenutno se oko 25 milijardi dolara trgovine Kine i Rusije odvija se u juanima, izvijestili su kineski državni mediji.
Sjedenje na rezervama
Najznačajnija pomoć koju bi Kina mogla ponuditi Rusiji je kroz 90 milijardi dolara vrijednih rezervi koje Moskva drži u juanima, napisala je Alicia García-Herrero, glavna ekonomistica za Aziju i Pacifik u Natixisu, u istraživačkom izvještaju u utorak.
Sankcije su zamrznule oko 315 milijardi dolara vrijednih ruskih rezervi - ili otprilike polovicu ukupnih - budući da su zapadne zemlje zabranile poslovanje s ruskom centralnom bankom.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov rekao je ove sedmice da zemlja želi koristiti rezerve u juanima nakon što je Moskvi blokiran pristup američkim dolarima i eurima, javljaju ruski državni mediji.
PBOC do sada nije komentirao svoj stav u vezi s tim rezervama.
Ako bi Kina dopustila Moskvi da svoje rezerve u juanima pretvori u američke dolare ili eure, "to bi očito pomoglo u trenutnom ćorsokaku Rusije", istaknuo je García-Herrero. Međutim, "reputacijski rizik potencijalnog kršenja zapadnih sankcija bio bi veliki korak za PBOC i stoga je vrlo malo vjerovatan", rekla je.
"Dugoročni dobici približavanja Rusiji možda neće odgovarati učinku zapadnih ulagača koji iznenada gube interes za Kinu", dodala je.
Zadržavanje dijelova aviona
Sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Evropska unija znače da dva najveća svjetska proizvođača aviona, Boeing (BA) i Airbus (EADSF), više nisu u mogućnosti isporučivati rezervne dijelove niti pružati podršku za održavanje ruskih zračnih prijevoznika. Isto vrijedi i za proizvođače mlaznih motora.
To znači da bi ruski zračni prijevoznici mogli ostati bez dijelova u roku od nekoliko sedmica ili letjeti avionima bez zamjene opreme onoliko često koliko je preporučeno za siguran rad.
Ranije ovog mjeseca, visoki ruski službenik rekao je da je Kina odbila poslati dijelove aviona Rusiji jer Moskva traži alternativne zalihe.
Ruska državna novinska agencija Tass citirala je Valerija Kudinova, voditelja plovidbenosti aviona u ruskoj agenciji za zračni prijevoz, da će Rusija tražiti mogućnosti nabavke dijelova iz zemalja uključujući Tursku i Indiju nakon neuspjelog pokušaja da ih nabavi iz Kine. "Koliko ja znam… Kina je odbila", rekao je Kudinov.
U odgovoru na CNN-ov zahtjev za komentarom, kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je protivljenje Pekinga sankcijama dodajući da će Kina i Rusija održati "normalnu privrednu i trgovinsku saradnju".
Kina i Rusija osnovale su 2017. zajedničko ulaganje u civilno zrakoplovstvo za izgradnju novog dugolinijskog širokotrupnog putničkog aviona, nastojeći parirati duopolu Boeinga i Airbusa. Proizvodnja CR929 je započela, ali nesuglasice oko dobavljača uzrokovale su kašnjenja. Isprva se očekivalo da će avion biti ponuđen kupcima 2024. No Rusija je odgodila vremenski okvir na 2028. do 2029. godine.
Zamrzavanje ulaganja u infrastrukturu
Svjetska banka je zaustavila sve svoje programe u Rusiji i Bjelorusiji nakon invazije na Ukrajinu. Od 2014. nije odobrila nijedan novi zajam ili ulaganja Rusiji, a Bjelorusiji od 2020.
Možda još više iznenađuje odluka Azijske banke za infrastrukturna ulaganja sa sjedištem u Pekingu da učini isto. U saopćenju ranije ovog mjeseca rečeno je da obustavlja sve svoje aktivnosti vezane uz Rusiju i Bjelorusiju "kako se odvija rat u Ukrajini". Taj je potez bio "u najboljem interesu" banke, dodaje se.
Frustrirana relativnim nedostatkom utjecaja u Svjetskoj banci (sa sjedištem u Washingtonu, DC) i Azijskoj razvojnoj banci (gdje je Japan glavna sila), Kina je 2016. pokrenula AIIB. Osim što je domaćin sjedištu, Kina osigurava predsjednika banke i ima 26,5% glasova. Indija i Rusija imaju 7,6%, odnosno 6%.
Odluka AIIB-a da obustavi aktivnosti u Rusiji znači 1,1 milijardu dolara odobrenog ili predloženog zajma usmjerenog na poboljšanje cestovne i željezničke mreže u zemlji sada je na čekanju.
