Katastrofalne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu 2014. godine napravile su štetu od četiri milijarde maraka. Neka od mjesta koja su poplavljena prije 11 godina i danas muku muče sa poplavama jer nisu dovršeni planirani radovi. Sa mještanima Knežice, gdje voda gotovo svake godine poplavi magistralni put u ovom mjestu između Prijedora i Kozarske Dubice, novinari Deutsche Wellea razgovarali su prije dvije godine. Tada su rekli da su kanali ostali zatrpani, da sistem zaštite od poplava ne funkcioniše i da se svako ko je bio uključen u ovaj posao ugradio koliko je mogao.
"Ma isto sve, nema tu puno pameti. Sami se borimo, ovo što je urađeno do sada urađeno je na vrat - na nos. Stabilizovali su malo ovdje u Knežici ali je izbilo u Međuvođu prema Dubici. Dva dana pada kiša i mi moramo gledati glavi mjesta. Ne mogu svake godine valjda biti stogodišnje kiše", komentariše trenutno stanje mještanin ove potkozarske varošice Goran, čije je imanje bilo poplavljeno i prije dvije godine.
Aktiviran Kopernikus EMS
Situacija na poplavljenim područjima trenutno je stabilna i vodostaji su uglavnom u stagnaciji iako je zbog visokih kota u nekim dijelovima zemlje proglašeno i vanredno stanje. Najteže je u Unsko – sanskom kantonu, a u Sanskom Mostu proglašeno je stanje prirodne nesreće.
„Preduzimamo sve što je u našoj moći da intervenišemo na kritičnim mjestima i zaštitimo ljude i materijalna dobra. Angažovali smo svu raspoloživu mehanizaciju, imamo veliki broj volontera koji se prijavio da pomogne“, rekao je načelnik opštine Sanski Most Mensur Seferović.
Putna komunikacija prekinuta je na nekoliko magistralnih puteva širom BiH, ali je situacija nešto bolja u odnosu na prethodni dan s obzirom da nije bilo padavina tokom noći. To je bila prilika za "predah" i korištenje nešto nižih vodostaja kako bi se iz prepunih akumulacionih jezera mogao ispustiti višak vode. Sve su oči bile su uprte u "Hidroelektranu Bočac", koja je sinoć ispustila dio vode.
"Došlo je do pada dotoka iz rijeke Vrbanje u Vrbas čime se smanjila količina vode, nakon čega je Bočac ispustio vodu. Nadam se da ćemo ostati na ovom nivou stabilnosti“, rekao je lokalnim medijima gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca, potvrdio je da je EU aktivirala Copernikus EMS, servis za upravljanje hitnim slučajevima, u cilju asistencije Bosni i Hercegovini koja se bori s poplavama.
„Dok rastući nivo vode pogađa sjevernu Bosnu i Hercegovinu, EU je aktivirala Copernikus EMS za procjenu i mapiranje tri ključne pogođene zone“, saopćeno je iz Delegacije, uz poruku da EU nastavlja pružati podršku i da prati situaciju. Inače, sistem pruža neki oblik prevencije u nadolazećim ili tekućim prirodnim katastrofama koje su posljedica ljudskog djelovanja u smislu pružanja pravovremenih i tačnih geoprostornih informacija.
Trag novca
Obilne padavine donijele su probleme mnogim gradovima. Vanredna situacija proglašena je i u Gradišci i Prijedoru. U Velikoj Kladuši proglašeno je stanje elementarne nepogode. Poplavljeni su objekti u Čelnicu, Srpcu, Gradišci, Doboju, ali za sada nema opasnosti od veće katastrofe.
Sekunde do katastrofe zbog dva dana padavina, samo je pokrenulo pitanje odgovornosti vlasti nakon katastrofalnih poplava 2014. godine. Tada je odmah nakon poplava bila planirana koordinacija svih nivoa vlasti u sanaciji riječnih tokova, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru. U javnim preduzećima koja upravljaju vodama na svim nivoima, često se hvale da je sigurnost znatno poboljšana zadnjih godina, a da su rizici iz 2014. godine neuporedivo manji. Ipak, kada dođe do ovakvog stanja, svi se uglavnom vade na klimatske promjene na koje ne mogu uticati.
Odmah nakon velikih poplava koje su pogodile cijeli region u Parizu je održana donatorska konferencija na kojoj su prikupljana sredstva ne samo za BiH, već i za cijelu regiju. BiH je dobila oko milijardu i po maraka. U izvještaju USAID-a par godina kasnije, konstatovano je da se utrošku sredstava za sanaciju štete ne može ući u trag.
"Ukupno posmatrajući utrošak sredstava koji je išao preko institucija vlasti, možemo reći da tek za 55 procenata ovih sredstava znamo gdje i na koji način su utrošena, odnosno za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođača radova, implementatora i nadležnih opština. Dok za preostalih 45 odsto nemamo dovoljno podataka o njihovoj realizaciji", saopćeno je tada u izvještaju USAID-a, čije donacije po nalogu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, sada istražuje entitetska policija, a sve nakon njihovog gašenja odlukom nove američke administracije.
Pumpe za ponijeti
Donacija je bilo fizičkim i pravnim licima, bilo da se radi o obnovi domaćinstava ili poslovnih objekata kompanija koje su u poplavama izgubile svu imovinu. Ipak, u izvještajima međunarodnih organizacija spominje se da je upitan način dodjele dijela sredstava koja su uplaćivana nekim od krajnjih korisnika.
Ekonomista iz Banje Luke Zoran Pavlović sasvim slučajno je bio učesnik u jednom dijelu sanacija nakon poplava i svjedočio nekim događajima.
„Amerikanci su poslali tada pumpe za izbacivanje vode u depresijama koje nisu dio rijeka. Te pumpe koje su došle avionom su locirane u nekim magacinima jer su imale GPS i onda je došla poruka od Amerikanaca, da li treba da pošaljemo vozila da prebacite te pumpe na odredišta gdje treba da rade“, rekao je Pavlović.
Zanimljivo, Slovenija je u tom periodu nudila softver za praćenje nivoa vodotokova, ali do realizacije nikada nije došlo jer nije bilo moguće postići dogovor gdje bi taj softver trebao biti instaliran i u čijoj bi bio nadležnosti.
Na nedostatke sistema zaštite od poplava još 2013. godine upozoravali su federalni revizori, ali niko ni tada nije obraćao pažnju.
Kasno za akciju?
"U situaciji kada svaki nivo vlasti na različit način planira i sprovodi mjere zaštite na vodotocima koji pripadaju jednom slivnom području, bez koordiniranih planova i akcija, dovodi do bacanja novca niz vodu”, navedeno je u izvještaju. Godinu dana kasnije analizu je uradio i Centar civilnih inicijativa u BiH, a prema kojoj je utvrđeno da tadašnji sistem odbrane od poplava ne može odgovoriti potrebama.
Stručnjaci kažu da se poplave ne mogu spriječiti ali da se može mnogo uraditi na preventivom djelovanju i riječnih i bujičnih poplava. Neke preventivne mjere je trebalo raditi prije 50 godina da bi danas imale efekta, kaže profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu Muhamed Bajrić, koji vjeruje da ni sada nije kasno, ali da se mora ozbiljnije pristupiti problemu.
„Struka zna šta treba da se radi i mi imamo konferencije o tome, a oni koji bi trebalo na neki način da prisustvuju tim konferencijama, ne prisustvuju“, rekao je Bajrić za BHT, ističući da neke mjere odmah treba preduzeti.
„On što moramo što prije unaprijediti su sistemi upozoravanja stanovništva, posebno na bujične poplave, koje su za razliku od riječnih nepredvidive. Tu su u pitanju sekunde. Zatim edukacije od rizika koja mora doći od svih nivoa vlasti“, kaže Bajrić, podsjećajući na deklaracije donesene na svjetskom nivou koje ističu ogroman značaj pošumljavanja, iako bi ona ukoliko se sada krene u taj posao, imala rezultat tek za 30 godina.
