Istraživanje objavljeno u decembru 2024. godine u časopisu Sleep Medicine, otkrilo je povezanost između konzumacije sira i razvoja apneje u snu.
“Apneja u snu je stanje u kojem osobe tokom noći više puta prestanu disati,” objasnio je Daniel Barone, liječnik specijaliziran za medicinu spavanja s Weill Cornell Medicine i autor knjige Let’s Talk About Sleep. “To nije jako opasno tokom jedne noći, ali tokom više noći sprječava tijelo da dobije potreban odmor”, istaknuo je Barone.
Kao rezultat toga, mogu se razviti i drugi zdravstveni problemi.
“To je izrazito proinflamatorno stanje pa zbog poremećenog sna dolazi do povećanja krvnog pritiska i ubrzanja otkucaja srca. Tokom vremena, takva stanja mogu dovesti do bolesti srca, moždanog udara, dijabetesa i promjena tjelesne težine”, upozorio je Barone.
Budući da prekomjerna tjelesna težina i pretilost također mogu pogoršati apneju u snu, stručnjaci smatraju iznenađujućim da hrana bogata kalorijama i mastima poput sira može smanjiti rizik od ovog stanja. Kako bi ispitali povezanost između konzumacije sira i rizika od apneje u snu, istraživači su analizirali podatke 400.000 ljudi uključenih u dvije velike istraživačke baze podataka: UK Biobank u Velikoj Britaniji i FinnGen Biobank u Finskoj.
28 posto niži rizik
Koristili su proces Mendelova randomizacija, koji koristi genetske informacije kako bi oponašao prirodni eksperiment. Osobe koje su jele sir imale su 28 posto niži rizik od apneje u snu.
Tokom istraživanja, tim je također proučio 44 različita biomarkera (molekule koje signaliziraju nenormalan fizički proces ili bolest) povezana s rizikom od apneje u snu. Utvrđeno je da sir može izravno utjecati na šest od njih: aspartat-aminotransferazu, ureu, cistatin C, globulin koji veže spolne hormone, testosteron i dijastolički krvni pritisak. Ipak, važno je napomenuti da studija objavljena u Sleep Medicine pokazuje samo korelaciju između konzumacije sira i apneje u snu, a ne uzročnost, piše Health.com.
“Populacija koja je proučavana bila je uglavnom evropskog porijekla, što može ograničiti primjenjivost nalaza na druge skupine. Broj proučavanih biomarkera također nije bio iscrpan, što znači da važni biomarkeri koji bi također mogli utjecati na te odnose možda nisu uzeti u obzir”, istaknula je i druga ograničenja Daniella Marchetti klinička psihologinja specijalizirana za bihevioralnu medicinu spavanja.
Nalazi pomalo zbunjujući
Vrsta i količina konzumiranog sira također nisu zabilježeni pa je nemoguće reći hoće li cheddar, švicarski sir ili neka druga vrsta imati korist za apneju u snu. Opet, povezanost između sira i prevencije apneje u snu čini se da proizlazi iz utjecaja mliječnog proizvoda na specifične biomarkere. Prethodne studije pokazale su, na primjer, da je unos sira povezan s manjom učestalošću visokog krvnog pritiska – poznatog faktora rizika za prekid disanja tokom noći. Druga istraživanja također su povezala konzumaciju sira s nižim razinama testosterona, još jednim potencijalnim faktorom koji može spriječiti apneju u snu.
Barone je rekao da su nalazi studije pomalo zbunjujući. Kao hrana bogata kalorijama, sir se općenito povezuje s povećanjem tjelesne težine, a veća težina je poznati faktor rizika za apneju u snu. “Ako neko, recimo, svaki dan jede pizzu, što će se dogoditi s težinom? Povećat će se. A kada se naša težina poveća, rizik od apneje u snu raste. Na neki način, pomalo je kontraintuitivno da sir ima pozitivan utjecaj,” rekao je.
Za najbolje rezultate u vezi s apnejom u snu, Barone preporučuje umjerenost u konzumaciji sira. (Američko udruženje za srce smatra da je jedna porcija tvrdog sira 43 grama i preporučuje do tri porcije dnevno.)
“Iako nije moguće spriječiti sve slučajeve opstruktivne ili centralne apneje u snu, možete smanjiti rizik promjenom životnog stila, poput održavanja zdrave tjelesne težine kroz zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu,” rekla je Marchetti. Barone je dodao da su refluks kiseline i apneja u snu često povezani pa može pomoći izbjegavanje hrane koja potiče proizvodnju kiseline. To se razlikuje od osobe do osobe, ali često uključuje proizvode na bazi paradajza, agrume, čokoladu, pepermint i začinjenu hranu.
Marchetti je napomenula da druge strategije prevencije uključuju izbjegavanje alkohola i pušenja, koji mogu suziti dišne puteve.
