Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošle sedmice, treću zaredom, no blago jer se ulagači plaše da bi eskalacija carinskog rata mogla naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu svjetske ekonomije.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 1.9 posto, na 73.63 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1.6 posto, na 69.36 dolara.
Početkom marta cijene su nafte pale na najniži nivo u ovoj godini, no od tada su porasle više od 6 posto.
To je ponajviše posljedica sankcija Washingtona. Prvo je prije desetak dana uveo nove sankcije na iransku naftu, a prošle je sedmice predsjednik SAD Donald Trump najavio nove 25-postotne carine kupcima venezuelanske nafte i plina.
S obzirom da su odavno na snazi sankcije na rusku naftu, jasno je da će najnovija ograničenja smanjiti ponudu na svjetskom tržištu. "Opskrba je zamjetno smanjena zbog mogućeg gubitka venezuelanske i iranske nafte”, kaže June Goh, analitičarka u firmi Sparta Commodities.
No, značajniji rast cijena nafte sprečavaju strahovanja od usporavanja rasta gospodarstava, pa moguće i recesije, što bi oslabilo potražnju.
Naime, prošle je sedmice Trump najavio carine od 25 posto na uvoz svih automobila od početka aprila, a ovih će dana objaviti konačni plan o recipročnim carinama svim zemljama koje naplaćuju carine na uvoz američke robe.
Kako su mnoge zemlje, među ostalim, Kanada, Kina i Evropska unija, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata. "Raspoloženje su u velikoj mjeri prigušila strahovanja od trgovinskog rata i pojačana neizvjesnost u američkoj politici", pišu analitičari JPMorgana u osvrtu na situaciju na tržištima.
Unatoč rastu tri sedmice zaredom, analitičari procjenjuju da će se cijene nafte u idućem periodu kretati u uskom rasponu jer se trgovci plaše da bi carinski rat mogao dovesti do jačanja inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast ekonomije, a time i na potražnju za energentima.
