Sedmi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH održan je danas u Briselu, a kopredsjedavali su direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota i Barbara Jésus – Gimeno iz Opće uprave za proširenje i politiku susjedstva Evropske komisije (DG NEAR), a u uvodnom dijelu sastanka obratila se direktorica za Zapadni Balkan u DG NEAR-u Valentina Superti.
Kako se navodi u saopćenju Direkcije za evrospke integracije BiH, Evropska komisija istaknula je kako bh. vlasti trebaju nastaviti pozitivni zamah u provođenju reformi koji je rezultirao "zelenim svjetlom“ za otvaranje pregovora, a da bi Vijeće EU bilo u poziciji da usvoji pregovarački okvir potrebno je da bh. vlasti poduzmu sve relevantne korake iz preporuke Komisije iz 2022. godine.
Evropska komisija je pozdravila potpuno usklađivanje BiH sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, te usvajanje nove Strategije borbe protiv korupcije, kao i napredak vezan za pregovore o sporazum sa Frontexom.
Delegacija BiH informirala je Komisiju i o drugim poduzetim koracima na ispunjavanju prioriteta, a među kojima su usvajanje Akcionog dokumenta za provođenje popisa poljoprivrede, nacrta novog Strateškog plana ruralnog razvoja BiH i izmjena zakona o javnim nabavkama.
Potrebno je ostvariti napredak najkasnije do objave novog godišnjeg izvještaja o BiH, a koji će biti prilika Komisiji kako za procjenu urađenog tako i za eventualne korake ka predlaganju usvajanja pregovaračkog okvira sa BiH.
Evropska komisija je kao korake koji su ključni za usvajanje pregovaračkog okvira sa BiH označila usvajanje novog zakona o VSTV-u, zakona o sudovima BiH, te prevenciju i jačanje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Komisija je pozvala na što skoriju finalizaciju Nacionalnog programa usvajanja acquis-a (NPAA), te uspostavu pregovaračke strukture i imenovanje glavnog pregovarača.
Također, Evropska komisija je pozvala bh. vlasti da usvoje zakon o graničnoj kontroli i strategiju upravljanja granicom, zatim da izmjene izborno zakonodavstvo, usvoje zakonodavstvo vezano za financiranje stranaka, te da provedu ustavne i izborne reforme, posebno one vezane za implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava. Nadalje, vlasti su pozvane da preuzmu vlasništvo i upravljanje migrantskim centrima, te da poboljšaju funkcioniranje javne administracije i usvoje akcioni plan za reformu javne uprave.
Komisija je podcrtala važnost da bh. vlasti osiguraju slobodu govora i medija, te zaštitu novinara. Potrebno je, također, uskladiti zakon o zaštiti ličnih podatak sa GDPR Uredbom.
Evropska komisija očekuje da BiH unaprijedi ekonomsko i financijsko upravljanje, a institucije su Komisiju informirale i o zadnjim aktivnostima vezanim za Plan reformi.
Evropska komisija je, među ostalim, pozvala na usvajanje cjelodržavne strategije ribarstva, cjelodržavne strategije zapošljavana, Garancija za mlade, strategije strategiju razvoja nauke, strategije cyber sigurnosti itd. Bh. vlasti su pozvane na uvođenje broja za hitne slučajeve 112, zakona o elektronskoj komunikaciji i zakona elektronskim medijima, te zakona o elektronskoj identifikaciji i uslugama od povjerenja u elektronskom poslovanju.
Kako navode iz DEI Bih, bh. vlasti trebaju izmijeniti i zakone o konkurenciji i državnoj pomoći, a kako je to preporučeno u Mišljenju Evropske komisije iz 2019. godine. Također, potrebno je imenovati Državnog koordinatora za IPA III, saopćeno je iz DEI BiH.
