Desetine ruskih medija prenijele su danas vijest zvanične ruske agencije TASS koja, pozivajući se na rusko Ministarstvo vanjskih poslova, tvrdi da će ikona iz 18. stoljeća koju je Sergej Lavrov dobio od Milorada Dodika biti vraćena poklonodavcu radi daljeg razjašnjavanja njene historije putem Interpola.
Ikona stara 300 godina koju je ruski ministar vanjskih poslova dobio tokom svoje posjete BiH, početkom ove sedmice, od člana Predsjedništva Dodika, izazvala je međunarodni skandal. Kako se ispostavilo, ova vrijedna ikona pronađena u Lugansku, odnosno na istoku Ukrajine, gdje se od 2014. godine vode borbe između ukrajinskih vlasti i proruskih pobunjenika.
Na poleđini ikone utisnut je pečat koji potvrđuje njeno ukrajinsko porijeklo.
Ukrajina je poslala 16. decembra notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH, nazivajući spornu ikonu “objektom kulturne baštine Ukrajine” i zahtijevajući objašnjenje njenog porijekla. Nakon toga je Tužilaštvo BiH formiralo predmet te najavilo da će izvršiti provjere.
Rusiji je, koja se godinama brani od brojnih optužbi zbog izazivanja rata u Ukrajini, falila samo ova ikona i val kritika u medijima zbog ratnog profiterstva.
Bez zvaničnog komentara
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova danas nije objavilo na svojoj službenoj stranici informacije o vraćanju kontroverzne ikone. I nije poznato hoće li uopšte davati detaljnu izjavu tim povodom.
Inače, u Rusiji poruke zvaničnih vlasti često objavljuju državne informativne agencije (TASS i RIA Novosti), u obliku odgovora na zahtjev novinara.
Međutim, posjetu Lavrova BiH povodom 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma obilježila su dva skandala, što se rijetko događa ruskoj diplomatiji, u svakom slučaju na Balkanu. Pored priče o ukrajinskoj ikoni, Lavrov se našao u nezgodnoj situaciji nakon što su dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili da se sretnu sa njim.
Odbijanje pregovora, kako su medijima objasnili Džaferović i Komšić, povezano je s činjenicom da na prethodnom sastanku Lavrova i Dodika u Istočnom Sarajevu, 14.decembra, nije bilo zastave BiH.
Pored toga, izrazili su neslaganje sa kritičkim izjavama šefa ruske diplomatije, koji je, između ostalog, oštro kritikovao svoje zapadne partnere i Ured visokog predstavnika u BiH, te podržao rezoluciju Parlamenta Republike Srpske o neutralnosti.
Lavrov je pokušao predstaviti cijelu ovu situaciju kao beznačajan incident koji neće ni na koji način utjecati na odnose Rusije sa narodima u BiH. U isto vrijeme, optužio je Džaferovića i Komšića da ne djeluju samostalno, u interesu svojih birača.
BiH ‘zemlja bez budućnosti’
Moskva naravno nije očekivala bilo kakav incident tokom balkanske turneje Lavrova (BiH, Srbija i Hrvatska), koju su detaljno pratili brojni ruski mediji.
No, skandal sa ikonom ipak je izbio u prvi plan i donekle zasjenio druge teme ove posjete. Pored toga, nedostatak razumijevanja doveo je ranije do blokiranja ruske pomoći Mostaru, tokom ruske kampanje podrške stranim partnerima u borbi protiv korona virusa koja je bila jako značajna za Kremlj.
Ruska grupa (odnosno 24 specijalista i pet vojnih vozila), koju su krajem aprila uputili u Mostar radi dezinficiraju bolnice, nije dobila od BiH organa dozvolu da pređe granicu. Zahtjev ruske ambasade nije odobrio ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.
Posljednjih godina brojni posmatrači optuživali su Rusiju zbog dvosmislenih poruka i bliskog prijateljstva sa Miloradom Dodikom, čija je politika prvenstveno usmjerena na diskreditaciju BiH kao države.
Ruska propaganda često prikazuje BiH kao središte radikalnog islama i neuspješnu zemlju na ivici rata koja nema budućnosti te samo opterećuje život Srba.
Podrška spornim inicijativama
Zvanična ruska retorika je naravno blaža, ali potezi ruske diplomatije često ostavljaju osjećaj dvosmislenosti. Ruski predstavnici govore, s jedne strane, kako poštuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a s druge strane, podržavaju (ili ostavljaju bez komentara) sporne inicijative koje su usmjerene na dezintegraciju.
Interesantno je da početkom decembra Rusija nije podržala zajedničku izjavu Vijeća za implementaciju mira, u kojoj se navodi da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od Bosne i Hercegovine i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH.
Dvosmislene poruke Moskve se odnose i na vanjskopolitička pitanja. Rusija stalno ponavlja kako njeni partneri imaju pravo da biraju svoj strateški put i načine osiguravanja svoje sigurnosti. Ali, u isto vrijeme, Moskva vodi na Balkanu oštru kampanju protiv širenja NATO-a, opisujući ovaj proces kao “provokaciju” protiv ruskih interesa na koju će ona biti prisiljena da odgovori, piše Al Jazeera.
