Sve duži redovi za jeftiniji hljeb otkrivaju posljednjih mjeseci svu dubinu finansijskih nedaća u kojima je Turska. I drugdje u svijetu kao posljedica pandemije rastu cijene dobara i usluga, ali nigdje kao u Turskoj. Posjetitelji Istanbula ovih dana mogu vidjeti kolike se gužve stvaraju ispred kioska za prodaju subvencioniranog kruha.
"Sve postaje skuplje. Od hrane do košulje i čarapa", kaže 71-godišnji penzioner za Al-Jazeeru.
Niazi Toprak prije pet godina otišao je u penziju, a nedavno se preselio k djeci da ne bi morao plaćati stanarinu. Njegova penzija od 56 dolara mjesečno nije mu dovoljna za život u vlastitom stanu.
"Ima nas četvero, a stanarinu plaćamo 140 dolara na mjesec. Štedimo svaku liru koju možemo", kaže bivši kamiondžija kojemu nije teško čekati u redu za subvencionirani kruh na jednom od 1500 kioska u Istanbulu iako će uštedjeti vrlo malo.
Strmoglavi pad
Troškovi života u gradu povećali su se za 50 posto u godinu dana. U tom periodu cijena pšenice skočila je za 109 posto, suncokretovog ulja za 137 posto, toaletnog papira za 90 posto, šećera za 90 posto, a prirodnog plina za 102 posto.
Zašto je inflacija u Turskoj tolika? Ekonomisti kažu da je drastičan rast inflacije posljedica lošeg privrednog upravljanja, strahovanja zbog državnih deviznih rezervi i politike predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana o rezanju kamatnih stopa.
Turska lira, koja već duže gubi na vrijednosti, prije nekoliko sedmica zabilježila je dramatičan, strmoglavi pad na rekordno nisku vrijednost od 13,45 prema američkom dolaru. Danas vrijedi pedeset posto manje u odnosu na dolar nego krajem prošle godine.
Ta valutna kriza također se pripisuje lošem Erdoğanovu upravljanju, a na nju se počelo upozoravati prije nekoliko godina. Tada se upozoravalo da bi turskoj provredi koje podržava 80 miliona stanovnika javnom potrošnjom moglo itekako naštetiti Erdoganova megalomanija i njegovi skupi megalomanski javni projekti, poput aerodroma, džamija i kanala. Erdogan je, piše Fortune, godinama ganjao niske kamatne stope središnje banke, a u posljednje dvije dva je puta mijenjao guvernere jer su se protivili njegovu utjecaju i inzistiranju na niskim kamatama kako bi se poticao ekonomski rast. Erdogan se školovao u vjerskoj školi, a kasnije je navodno studirao ekonomiju i administraciju. Mnogi drže upitnim njegovu diplomu.
Inflacija veća od 20 posto
Rezultat pandemije i finansijske politike je inflacija veća od 20 posto, ali guvernerova reakcija bila je to da su u protekla tri mjeseca, suprotno praksi, tri puta rezali kamatne stope. Erdoğan je upravo taj potez nedavno pohvalio u jednom govoru. Posljedicama nije trebalo puno da se pokažu - pad vrijednosti lire kakav odavna nije zabilježen. U jednom trenutku u samo nekoliko minuta zabilježen je pad vrijednosti od čak 15 posto. Dok oporba zaziva prijevremene izbore, Erdoğan i dalje inzistira da Turska mora nastaviti u istom smjeru jer je to nužno za rast i rezanje inflacije.
"Upravo zato ne obraćamo pažnju na bukače i one koji tvrde da je pred nama sudnji dan", rekao je opisujući kritičare kao "globalne finansijske akrobate".
"Gledamo izopačen ekonomski eksperiment o tome što se dogodi kad središnja banka praktički nema monetarnu politiku", komentirao je Tim Ash, strateg Bluebay Asset Managementa, dijela Kanadske kraljevske banke, a prenio CNBC.
Slaba valuta nije nužno loša vijest za ekonomiju jer je takvo stanje često pokretač izvoza i kompetitivnosti na međunarodnom tržištu. Ali prevelik pad može otjerati strane ulagače.
