Zapadni Balkan sve više teži zapošljavanju stranih radnika, sa porastom od 74 posto u broju radnih dozvola izdanih stranim radnicima između 2022. i 2023. godine.
U Bosni i Hercegovini primijećen je sličan trend, sa 20 posto više radnih dozvola izdanih u 2023. u poređenju sa 2022. godinom.
Konferencija u Sarajevu
Rečeno je to na Konferenciji pod nazivom „Radne migracije u fokusu: Podsticanje rasta i investicija u Bosni i Hercegovini“ koju je danas u Sarajevu prganizirala Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u saradnji sa Agencijom za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji, čiji je cilj bio da potakne diskusiju medu relevantnim akterima o tome da li i kako radne migracije utječu na ekonomski rast i razvoj zajednica u BiH, naglašeno je da su bh. vlasti izdale 4.586 radnih dozvola u 2023. godini, dok kvota za 2024. godinu iznosi 6.073 radne dozvole.
S druge strane, istraživanja reprezentativnih predstavnika poslodavaca, pokazuju da je potreba za radnicima znatno veća.
Događaj je pružio prostor za razmjenu iskustava i ideja i produktivan dijalog kroz stručne panele, kao i dragocjeni doprinos publike, o potencijalu koji sa sobom nosi mobilnost radne snage, uključujući: doprinos transformaciji lokalnih zajednica i osnaživanju lokalnih ekonomija, istraživanje kako ulaganja povezana s migracijama mogu biti usmjerena na ostvarivanje koristi za sve - i za one koji odlaze, i za one koji ostaju te razmjenu dobrih praksi s regionalnim partnerima kako bi zajedno radili na izgradnji održivih rješenja za izazove i prilike koje donosi mobilnost radne snage.
Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Barbalić kazao je da su njihova istraživanja pokazala da poslodavci zaista imaju potrebu za zapošljavanjem stranih radnika, ali se u procesu suočavaju sa administrativnim i proceduralnim preprekama.
"Ovaj proces je regulisan sa više zakona na državnom i entitetskom nivou i u provođenje je uključen veći broj institucija, što usložnjava cjelokupan proces", kazao je on.
Potpisan memorandum
Također je podsjetio da je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine u augustu ove godine potpisala Memorandum o saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, kako je rekao, partnerom sa neprocjenjivim iskustvom u oblasti migracija.
"Naša prva zajednička aktivnost je projekt izrade Mape puta za zapošljavanje stranih radnika u BiH sa ciljem detaljne identifikacije prepreka i predlaganje kvalitetnih preporuka kako bi se proces pojednostavio i ubrzao, ali ne na štetu domaćih radnika koji su apsolutni imperati", poručio je Barbalić .
U okviru tematskih panela diskutovalo se o trenutnom kontekstu i potrebama za razvijanje strategija i akcija usmjerenih na mobilnost rada, kao i mogućim prilikama za unapređenje ekonomskog rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini.
Fokus je bio također i na unapređenju lokalnih ekonomija korištenjem investicionih mogućnosti i potencijalnih doprinosa stranih radnika, te privlačenju ovih resursa koji mogu uticati na razvoj zajednice, stimulirajući ekonomski rast i stvaranje inkluzivnih prilika za strane radnike i lokalno stanovništvo.
Direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH Mario Nenadić je istakao da su poslodavci iz realnog sektora u Federaciji BiH svjesni složene situacije u pogledu radne snage na tržištu rada, da angažiranje stranih radnika u svojim kompanijama vide isključivo kao odgovor na nedostatak domaće radne snage, te kao preduvjet za razvoj, investicije i održivost poslovanja na domaćem i inostranom tržištu.
"Ovo su postali evropski standardi, migracije radne snage su trend u čitavom svijetu i Bosna i Hercegovina može pratiti trendove ili kumulirati probleme i ostati izolovana što će proizvesti nove dugoročne probleme", kazao je Nenadić.
Pouzdan sistem
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić kazao je da će ekonomske migracije izvjesno biti sve intenzivnije.
"Nužno je da institucije i poslodavci kreiraju pouzdan sistem koji će osigurati predulove za kvalitetnu i sigurnu integraciju u našu zajednicu", istakao je Aćić .
Šefica IOM misije u BIH Laura Lungarotti naglasila je da pristup IOM-a podsticati saradnju između javnih institucija i privatnog sektora u cilju zajedničkog rješavanja izazova i iskorištavanja prilika u mobilnosti radne snage.
"Ovo će uključivati korištenje kombinovanih resursa i stručnosti za kreiranje inovativnih rješenja, pojednostavljenje procesa zapošljavanja, jačanje napora za integraciju radnika migranata i konačno izgradnju održivog okvira za rješavanje potreba tržišta rada uz promicanje obostrane koristi za oba sektora", zaključila je Lungarotti.
Na konferenciji je rečeno da danas više od 280 miliona ljudi (oko 3,6 posto) svjetske populacije živi u zemljama koje nisu njihove zemlje porijekla.
U isto vrijeme, kompanije širom svijeta suočavaju se sa nedostatkom radne snage na svim nivoima, u kontekstu vještina, ali i zanimanja. Radne migracije mogu ublažiti taj pritisak i pružiti kompanijama značajnu stratešku prednost, te doprinijeti unapređenju lokalnih ekonomija korištenjem investicionih
