pali se alarm

Povećan broj prijava porodičnog nasilja u FBiH. Više od 90 posto žrtava nema podršku porodice

Ove godine došlo je do udvostručenja broja zahtjeva za smještaj u sigurnu kuću

Na području Federacije BiH znatno je povećan broj prijava porodičnog nasilja, a nevladine organizacije i državne institucije koje se bave tim problemima zabrinute su negativnom statistikom.

Rečeno je to u utorak u Mostaru na okruglom stolu održanom u okviru kampanje "16 dana aktivizma", koji su organizirali Koordinacijski tim za prevenciju i zaštitu od nasilja u porodici na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, nevladine organizacije Novi put i Žene BiH, uz potporu Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini.

Predsjednica Udruženja Novi put Abida Pehlić ističe da je to udruženje ove godine zabilježilo 70 posto više prijava nasilja u odnosu na prethodnu.

- Naša besplatna linija za pomoć primila je mnogo više prijava nasilja ove godine te se svi zahtjevi za upute i savjete prosljeđuju na naše savjetovalište koje istodobno pruža i psihosocijalnu potporu ne samo za žene i djevojke, žrtve rodno zasnovanog nasilja, nego i za njihovu djecu - istaknula je Pehlić.

Sve veći problem

Kaže kako su, s jedne strane, zadovoljni što sve više žene odlučuje prijaviti porodično nasilje, a s druge strane zabrinuti razmjerima koji taj problem poprima u društvu.

- Naše klijentice su prijavljivale i višestruko nasilje koje su trpjele godinama, uključujući psihičko, fizičko i ekonomsko, ali ima dosta slučajeva verbalnog nasilja u partnerskim vezama - napominje Pehlić.

Međutim, i dalje smatra da se ne prijavljuju svi slučajevi nasilja, zbog, kako tvrdi, društva koje krivce traže u žrtvama ili pak zbog patrijarhalnog odgoja.

Po njenim riječima, posebno žalosti činjenica da više od 90 posto žrtava nema podršku porodice.

- Osim društva, ovim temama pokušavamo senzibilizirati i muškarce kao potencijalne, odnosno stvarne počinitelje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, ali i potencijalne ili stvarne svjedoke nasilja da prepoznaju problem, odnosno da shvate kako su dužni prijaviti nasilje u porodici - dodaje Pehlić.

Izvršna direktorica Udruženja Žena BiH koja vodi Sigurnu kuću na području Hercegovine Dijana Tadić ističe kako je ove godine došlo do udvostručenja broja zahtjeva za smještaj u tu kuću. Prošle godine imali su 15 zahtjeva, a u 2023. godini 27.

Ima nešto i pozitivno

- Veliki broj prijava nasilja nad ženama zabilježen je u policijskim stanicama Mostar, Čapljina te Konjic, a ono što je u svemu pozitivno je i to, da je bilo više izricanja zaštitnih mjera pa imamo zabrane približavanja žrtvi nasilja, zabranu uznemiravanja, obvezno psihijatrijsko liječenje te trenutno zadržavanje itd. - kazala je Tadić.

Ona podsjeća da sigurna kuća nema finansijsku stabilnost i da se finansira putem javnih poziva.

Ipak, pozitivno je što je ove godine Federalno ministarstva rada i socijalne politike finansijski podržalo njen rad, a iz tog ministarstva poručili su kako je intencija da sigurne kuće uđu u federalni proračun.

Današnji okrugli sto održan je u okviru kampanje "16 dana aktivizma" tokom koje su u Mostaru, Čapljini i Konjicu realizirane različite aktivnosti poput tribina, okruglih stolova, gostovanja na TV i radioemisijama, predavanja, a sve s ciljem skretanja pažnje javnosti na problem porodičnog nasilja.