Prema posljednim procjenama stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji BiH u 2021. godini (procjena na osnovu četiri tromjesečja) u odnosu na 2020. godinu iznosi 7,9 posto. Kako se navodi posmatrano po područjima Klasifikacije djelatnosti BiH 2010, značajniji realni rast bruto dodane vrijednosti u 2021. godini zabilježen je u djelatnostima:
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla; prijevoz i skladištenje; hotelijerstvo i ugostiteljstvo (G,H,I) informacije i komunikacije, vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija, prozvodnja i snabdjevanje elektičnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom , te djelatnosti sanacije okoliša, od toga prerađivačka industrija.
Alija Aljović, pomoćnik federalne ministrice finansija u Sektoru za budžet i javne rashode u za Raport detaljnije o održavanju realnog rasta BDP-a na budžet Federalni.
"U ekonomiji jedne države, ove stvari najčešće stoje u vezi tj povećanje BDP-a dovodi i do rasta budžeta. Rast realnog bruto domaćeg proizvoda u suštini znači da je društvo postalo bolje i/ili produktivnije u proizvodnji roba i usluga. Ovaj rast proizvodnje znači da rastu dohoci radnika, zaposlenost, izvoz, potrošnja i tako dalje, što u konačnici ima pozitivne efekte kada su u pitanju javni prihodi koji se između ostalog uplaćuju i Budžet Federacije BiH ali i i budžete drugih nivoa vlastio u Bosni i Hercegovini.
Konkretno, realni bruto domaći proizvod Federacije BiH je prošle godine iznosio 7.9 posto, što, dakle, predstavlja čisti rast bez utjecaja inflacije. Kao rezultat toga, mi smo ostvarili najveći izvoz ikada, najveće prihode koje prikuplja Porezna uprava Federacije BiH, te najviše prihoda od indirektnih poreza koji se raspoređuju Federaciji BiH", istaknuo je.
Između ostalog, kazao je kako je sve ovo na kraju omogućilo usvajanje Budžeta Federacije BiH sa najvećim iznosom do sada.
"Da pojasnim, rast budžeta može biti uzrokovan i porastom otplate dugova pri čemu u tom slučaju prvenstveno raste rashodovna strana budžeta a prihodovna se najčšće pokriva dodatnim zaduživanje. To u svakom slučaju kada je budžet FBiH za 2022. godini nije u pitanju, i rast budžeta je prvbenstveno urokovan porastom svih ključnih makroekonomskih agregata", kazao je Aljović.
Još jednom je kazao kako je realni bruto domaći proizvod je porastao za 7.9 posto u odnosu na 2020. godinu, te da to znači da smo kao društvo za taj postotak postali bolji pa možemo uslovno reći i bogatiji u proizvodnji roba i usluga.
"Ali bruto domaći proizvod nije nužno dobra mjera ekonomskog blagostanja. On vam na primjer ne govori da li ste ga proizveli na ekološki održiv način, da li je njegova raspodjela postala pravednija ili nepravednija u odnosu na prethodnu godinu i tako dalje.
Mi smo u prošloj godini na primjer zabilježili značajnu inflaciju koja je izazvana vanjskim faktorima, ali koja je bila posebno bolna za određene kategorije stanovništva i kojima život zasigurno nije postao lakši. Iz tog razloga su značajna sredstva u ovogodišnjem Budžetu izdvojena kako bi pomogli penzionerima koji će ove godine imati ukupno povećanje penzija od 11 posto povećana su davanja svim boračkim kategorijama, usvojen je Zakon o roditeljima njegovateljima koji se brinu o djeci s najtežim oblicima invalidnosti i koji će u buduće primati minimalni platu i jednog dana steći pravo na penziju, te smo po prvi put na sebe preuzeti isplatu dječjeg dohotka za djecu do 18. godine koji dolaze i socijalno ugroženih porodica. Samo za ovu kategoriju je potzrebno godišnje osigurati preko 100 milona maraka", pojasnio je Aljović.
Također, kazao je kako će ovo sve utjecati na život naših građana.
" Ako gledate šta je historijski bio razlog rasta globalnog životnog standarda, vidjet ćete da je to prije svega bio rast produktivnosti iza kojeg opet stoje obrazovanje i tehnološki napredak. Za očekivati je da će rast realne ekonomije dovesti do viših plata i mogućnosti da ljudi sebi priušte veći broj kvalitetnih roba i usluga i na taj način poboljšati svoj život. Primjera radi, u januaru prošle godine, prosječna plata u Federaciji BiH je iznosila 974 KM. U decembru iste godine, ona je porasla za 71 KM. Ovo bi bila dobra vijest i određeni napredak da nismo imali globalnu pojavu inflacije i da ovaj rast plate nije otišao na kupovinu skupljih proizvoda.
Međutim, ukoliko ekonomija nastavi da raste približno kao prošle godine, ukoliko se nastavi trend rasta plata u privredi, usvoji se set fiskalnih zakona koji će rasteretiti privredu, ubrza infrastukturna ulaganja u Federaciji BiH, te ukoliko dođe do popuštanja globalnih inflatornih pritisaka, građani bi konačno trebali primijetiti osjetno poboljšanje životnog standarda", pojašnjava Aljović.
Na samom kraju pojasnio je kakva je situacija sa zaduženjima Federacije BiH te kazao da oko toga postoji pogrešna percepcija kod određenog broja ljudi.
"Oko ovoga nažalost postoji pogrešna precepcija kod određenog broja ljudi koji i dalje vjeruju da smo prezaduženi i na putu da postanemo nova Grčka i sl. Upravo je suprotno slučaj, javni dug Federacije BiH je s krajem 2021. godine iznosio 6.5 milijardi KM.
Da ovo stavim u odgovarajući kontekst, javni dug Federacije BiH je 2014. godine iznosio 6 milijardi KM. Sedam godina kasnije, on je veći za 500 miliona KM, ali je u istom tom periodu naš federalni BDP porastao za 7 milijardi KM. U konačnici, udio našeg javnog druga u bruto domaćem proizvodu je tek oko 29,3 procenata, što je vrlo rijedak slučaj u čitavoj Evropi. Ukoliko posmatrate članice EU, samo je u Luksemburgu, Estoniji i Bugarskoj on ispod 30 posto, dok je prosjek Evropske unije 90 posto. Vlada FBiH vodi jako opreznu i konzervativnu fiskalnu a posebno budžetsku pilitiku pri čemu se posebno vodi računa o ograničavanju rasta budžetske potrošnje korištenje svih relevantnih fiskalnih viškova za ulaganje u infrastruktrune projekte. Ovo se najbolje reflektuje na činjenici da Vlada Federacije BiH već duži niz godina značajno više servisira duga nego što se zadužuje a što je u konačnici rezultiralo i niskom nivoom zaduženosti. Ovakvu fiskalnu politiku su prepoznale i komercijalne banke u FBiH što se odrazilo na povoljne kamatne stope po kojima se emituju domaće obveznice i trezorski zapisi pri čemu su te kamtne stope u odnosu na okruženje značajno niže odnosno povoljnije", zaključio je Aljović.
