Marie Le Pen slavila je na evropskim izborima u Francuskoj.
Krajnje desničarski Nacionalni skup osvojio gotovo trećinu glasova učvrstivši se kao vodeća ultranacionalistička skupina u sljedećem sazivu parlamenta Francuske.
Nije samo Francuska "pala"
I nije samo Francuska "pala". Situacija je mnogo dublja i mnogo više zabrinjavajuća.
Braća Italije italijanske premijerke Giorgie Meloni ostvarila su sličan uspjeh s podrškom više od četvrtine birača.
Kad bi ekstremna desnica formirala jedinstvenu grupu u Evropskom parlamentu, bila bi to druga najveća snaga u parlamentu, iza tradicionalno dominantne Evropske narodne stranke. Suparništva i neslaganja u njezinim redovima čine taj scenarij malo mogućim, no njezina brojnost svejedno će imati utjecaja na politiku EU.
U Njemačkoj, sve tri stranke vladajuće koalicije pretrpjele su poraz.
Konzervativci su osvojili najviše glasova, a na drugom mjestu je desničarski AfD. U Austriji je desničarska Slobodarska stranka (FPO) osvojila najviše glasova – 27 posto.
E, da, u sve nabrojano, svakako treba dodati i pobjedu Geerta Wildersa prije par mjeseci na izborima u Nizozemskoj, kao i neke od njegovih izjava:
Poruka muslimanima: Gubite se odavde
"Moja poruka muslimanima koji smatraju da su zakoni Kurana iznad naših sekularnih zakona. Gubite se odavde. Deportirati ću vas u islamske zemlje, ovo nije vaša država", poručio je krajem januara Wilders muslimanima.
"My message to Muslims who consider the rules of the Quran over our secular laws; get lost. Deport to an Islamic country, this is not your country".
~Geert Wilders pic.twitter.com/nhIaXmR2YZ— Imtiaz Mahmood (@ImtiazMadmood) January 31, 2024
Kad se sve sabere, nije potrebno biti politički analitičar, niti ekspert da se zaključi kako je rast ultra desničarske ideologije u strahovitom usponu širom Evrope.
Posebno zabrinjava, a ko drugi, nego Njemačka.
Nije dobro kad su Nijemci tihi, jer obično potom slijedi oluja
Nijemci su dugo bili tihi na svjetskoj sceni, što im baš nije svojstveno jer je historija pokazala nešto sasvim drugo kad su oni u pitanju. Ne treba napominjati ko je počeo oba svjetska rata zar ne?
Alternativa za Njemačku (AfD) trenutno je na drugom mjestu po snazi u Njemačkoj, iza koalicije CDU/CSU i u narednom sazivu Evropskog parlamenta imaće 15 mjesta, kao druga najjača njemačka stranka.
Najveća evropska ekonomija, jedna od svjetskih sila i država sa 85 miliona stanovnika naginje sve više udesno. Sve više građana, pogotovo mladih, podržava AfD i, ukoliko se nešto radikalno ne promijeni, nije daleko dan kada će kancelara Njemačke dati ova stranka.
To ne bi bio prvi put da u Njemačkoj na izborima pobjedi ideologija bazirana na ultra desničarskim idejama.
Hitler i Staljin
Naime, u martu 1933. godine pobjedu na izborima u Njemačkoj ostvarila je Nacional-socijalistička radnička stranka. Lijepog i zvučnog imena su se brzo odrekli, pa se nazvali jednostavno Nazi party, a na čelo države je došla osoba čije je ime u historiju ljudskog roda upisano najmračnijim slovima - Adolf Hitler.
Nažalost, nije samo uspon desnice u Evropi jedina sličnost sa 30-tim godinama prošlog vijeka.
Na čelo Komunističke partije Sovjetskog Saveza, nešto prije Hitlera, dolazi još jedna jako mračna figura iz prošlosti. Josif Visarionovič Džugašvili, poznatiji kao Staljin, preuzeo je funkciju prvog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog saveza 24. januara 1924. godine. U narednim je godinama uklonio (čitaj pobio) većinu političkih i drugih protivnika te uspostavio diktaturu i kult ličnosti. SSSR je pod njim izrastao u svjetsku velesilu pa su i apetiti porasli.
Zvuči li ovo poznato?
Sadašnjem predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu idol i zvijezda vodilja u politici nije ni Lenjin, ni Hruščov, ni Gorbačov. Putin ide stopama Staljina, želeći da vrati što je moguće više teritorije koju je Rusija izgubila raspadom Sovjetskog Saveza.
I, sve se to dešava u trenutku kada širom Evrope raste fašistička i nacistička ideologija.
I to nije sve.
A šta će tek biti ako Trump pobijedi?
"Najslađe" tek predstoji u novembru, kada su zakazani predsjednički u SAD.
U slučaju pobjede Donalda Trumpa, a ako je vjerovati anketama, vrlo joj je blizu, SAD, Evropa i svijet više nikad neće izgledati isto.
U prošlom mandatu, od 2016. do 2020. Trump nije imao mnogo saveznika u drugim državnicima. Međutim, danas, četiri godine kasnije stvari su drugačije. Osim Viktora Orbana i Mađarske, tu su i Argentina i njen novi predsjednik Javier Milei, Narendra Modi i Indija sa svojih 1,4 milijardi stanovnika… kao i ama baš svaka gore nabrojana evropska desničarska stranka. Ah da, naravno i Izrael, koji podržava svakog američkog predsjednika, ali to je posebna tema.
Trumpov ponovni ulazak u Bijelu kuću dao bi krila i dodatnu snagu ultra desničarima širom svijeta. Pitanje je samo, kakav će biti konačni ishod svega?
Stara je izreka da se historija ponavlja, a u svjetlu današnjih političkih previranja u svijetu i usporedbe sa 30-tim godinama prošlog vijeka, kakav bi ishod mogao biti možete zaključiti sami.
