Ne morate uvijek gledati u stvarni svijet da biste otkrili kako se kuga širi.
Naučnici u Finskoj modeliraju vrlo (nadamo se barem) izmišljeni scenario kako bi pomogli razumjeti kako se patogeni šire. Konkretno, oni gledaju u trule nemrtvace – jezive uskrsnute sa ukusom za ljudski mozak – zombije.
Ovaj napor, koji se fokusira na individualne interakcije umjesto na model za cijelu populaciju, mogao bi otkriti uvide koji pomažu u pripremi za buduće pandemije, kažu istraživači, prenosi Science Alert.
Tim predvođen matematičarkom Pauliinom Ilmonen sa Univerziteta Aalto provodi modele pobune zombija, mijenjajući parametre kako bi odredio kako će se kuga nemrtvih odvijati širom Finske. Iako potpuni rezultati tek treba da budu objavljeni, simulacije već donose neke uvide.
Na primjer, vremenski okvir za obuzdavanje izbijanja zombija je vrlo uzak; sa samo jednim zombijem u Helsinkiju, morali bismo djelovati u roku od samo sedam sati uništavanjem 'zaraženog' agenta ili stavljanjem grada u karantin. Nakon toga, zombiji koji preplavljuju cijelu zemlju su neizbježni, kažu istraživači.
„Nije me trebalo iznenaditi, ali sam bio iznenađen koliko brzo moramo da reagujemo da održimo naše stanovništvo u životu“, kaže Ilmonen. "To me je natjeralo da razmišljam o moralnim pitanjima kao što su prava pojedinaca naspram prava stanovništva."
Korištenje izmišljenih scenarija za razumijevanje načina na koji se kuga širi nije potpuno nova ideja. Zombiji su korišteni za angažovanje studenata medicine na studijama epidemiologije, na primjer, kao i u drugim disciplinama, kao što je matematika. Čak je i CDC pozvao zombije 2011. za javnu kampanju pripravnosti za pandemiju.
Greška koja se proširila kroz igru za više igrača World of Warcraft 2005. godine, poznata kao incident Corrupted Blood, također je privukla globalnu pažnju epidemiologa zbog načina na koji se činilo da modelira širenje pandemije u stvarnom svijetu. Nagovještavao je moć simulacije za modeliranje širenja zarazne bolesti. Čak je i simulacijska video igra Plague Inc. korištena kao alat za proučavanje pandemije COVID-19.
Ali iznenađujuće je teško dizajnirati takvu simulaciju koja radi na realističan način.
"Koja je prava vjerovatnoća da čovjek pobijedi u susretu sa zombijem? Problem je što ovdje hodamo slijepi, jer su stvarni podaci o takvim pitanjima jako ograničeni", kaže matematičar Lauri Viitasaari sa Univerziteta Upsala.
Matematičarka Natalija Veselinova sa Univerziteta Aalto dodaje: "Veliki broj interakcija čoveka i zombija koje se moraju simulirati čini ovaj model računarski intenzivnim." Rješenje je bilo pojednostaviti model tako da može raditi sa manje energije, a da pritom daje realne rezultate.
Sada kada je tim pokazao da njihove simulacije rade, kažu da se mogu prilagoditi za druge regije svijeta, pa čak i za druge scenarije. Na primjer, može se koristiti za proučavanje kako glasine i tračevi prolaze okolo ili širenja opasnih dezinformacija. Zauzvrat, ovo bi moglo pomoći u razvoju strategija ublažavanja, kažu istraživači.
Svakako se čini da su zombiji nedovoljno iskorišten resurs u epidemiologiji. Bićemo zainteresovani da vidimo kuda ova linija istraživanja vodi.
