Postupajući tužitelj iz Posebnog odjela za ratne zločine uputio je prema Sudu BiH prijedlog pritvora za osumnjičenog za ratni zločin na području Čajniča Ramiza Durakovića, rođenog 1961. godine u Prijepolju, koji posjeduje putnu ispravu SR Njemačke.
Navedena osoba lišena je slobode na Graničnom prijelazu Uvac. Pod istragom je tužiteljstva i sumnjiči se da je, za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH u svojstvu zapovjednika Armije RBiH, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.
"On je osumnjičen da je, kao zapovjednik 43. Drinske brigade sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima brigade, nakon što su preko teritorije Crne Gore, ušli na područje pod kontrolom VRS, 14.2.1993. godine, sudjelovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan u kojima je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti. Tamo su pripadnici 43. Drinske brigade, pucanjem iz automatskog oružja, ubili jedanaest civila među kojima su bili stariji muškarci i žene, kao i jedno dijete. Najstarija žrtva imala je 73, a najmlađa 14 godina. Također, pri napadu su i ranili pet civila srpske nacionalnosti među kojima su bile dvije malodobne žrtve.
Nakon napada, pripadnici 43. Drinske brigade zajedno sa osumnjičenim Duraković Ramizom vratili su se na područje općine Goražde. Osumnjičeni je, kao nadređena osoba pripadnicima brigade koji su izvršili zločin, iako je znao da je zločin počinjen jer je i sam neposredno sa pripadnicima brigade kojima je zapovjedao sudjelovao u pomenutoj akciji, propustio da poduzme nužne i razumne mjere da izvršitelji zločina budu procesuirani i kažnjeni.
Osumnjičeni se tereti za kazneno djelo - Ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz članka 142. stavak 1. preuzetog KZ SFRJ u svezi sa člankom 30. stavak 2. KZSFRJ - navodi se.
Mjera pritvora predložena je zbog opasnosti od bjekstva (čl. 132. st. 1. točka a) ZKP BIH) jer su za osumnjičenim, koji je napustio BiH i bio nastanjen u inozemstvu više godina, dugo tragale pravosudne i policijske agencije BiH te posjeduje i državljanstvo SR Njemačke i odlaskom iz BiH postao bi nedostupan pravosudnim institucijama BiH.
"Prijedlog za određivanje mjere pritvora upućen je Sudu BiH, gdje je održano ročište na kojem je postupajući tužitelj detaljno obrazložio razloge za pritvor. Nakon toga je Sud BiH i odredio pritvor prema osumnjičenom", saopćeno je iz Tužiteljstva BiH.
