Mostar

Predstavljanje knjige ‘Sinan-paša Borovinić’ 20. oktobra

Knjiga ''Sinan-paša Borovinić'' obogaćena je s tridesetak ilustracijama u boji od kojih su neke osmanske minijature

Predstavljanje knjige ''Sinan-paša Borovinić – društveni status, porijeklo, politički uspon, početak urbanizacije Mostara'', autora Adisa Zilića, Faruka Taslidže, Sedada Bešlije, Harisa Derviševića i Ahmeta Kurta upriličit će se 20. oktobra u 20 sati u Centru za kulturu u Mostaru.

Knjiga je rezultat zajedničkog truda petorice autora različitih stručnih usmjerenja. Ovo naučno djelo, koje obrađuje vremenski okvir dug skoro osam stoljeća, ima monografski karakter i podijeljeno je na tri poglavlja.

''U knjizi je detaljno obrađena struktura raznih slojeva vlasti u srednjovjekovnoj Bosni, te mjesto i položaj porodice Borovinić i njene genealoške veze s drugim vladajućim rodovima u to vrijeme. Zatim se prati politički uspon Sinan-paše kroz strukture osmanske vlasti, od mjesta Hercegovačkog sandžakbega do titule Velikog vezira. Tako saznajemo da je Sinan-paša Borovinić bio jedan od najbližih suboraca sultana Selima I koji je dao značajan udio u pobjedama na prostorima Anadolije, Bliskog istoka, Sirije, Palestine, dijela Iraka i Egipta. Zatim se osvjetljava njegova presudna uloga u formiranju grada Mostara i prezentira prijevod njegove vakufname, koja je prvi dokument u kojem se Mostar spominje u statusu grada (kasabe) u dekadi između 9. i 19. oktobra 506. godine. Na kraju knjige može se pročitati kako je Sinan-pašina dalekosežna odluka da na goloj ravnici, tri stotine metara uzvodno od tada visećeg (drvenog) prelaza preko Neretve izgradi džamiju (1506), omogućila kasnije nesmetano i harmonično širenje grada Mostara ka sjeveru i jugu, a nešto kasnije i na desnoj obali, uzduž toka Radobolje'', navodi se u priopćenju Medžlisa Islamske zajednice Mostar.

Knjiga ''Sinan-paša Borovinić'' obogaćena je s tridesetak ilustracijama u boji od kojih su neke osmanske minijature, a pored fotografije iz suvremenog doba čitatelji mogu vidjeti i zanimljive kartografske prikaze ratnih pohoda Sinan-paše, te dokumente koji, pored ostalog, govore o prostornom širenju Sinan-pašine i ostalih mostarskih mahala, te formiranju grada.

Recenzenti ove knjige, emeritus prof. dr. Enes Pelidija i doc. dr. Nedim Rabić napominju kako je autorski tim upotpunivši različite znanstvene metodologije i kompetentnost, stvorio jedinstveno djelo koje će sigurno spadati u najvrijednije historiografske radove do sada napisane o Mostaru.