Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmatrao je danas zahtjev poslanika Nikole Lovrinovića (HDZ BiH) da se Prijedlog zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u Bosni i Hercegovini razmatra po hitnom postupku.
Nakon poslaničke rasprave, zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasanja, prijedlog za razmatranje ovog zakona po hitnoj proceuri je upućen Kolegiju na usaglašavanje.
Predloženim zakonom regulira se upis podatka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH. Predviđa se da se upis podataka o pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalim u BiH vrši temeljem izjave građanina BiH, odnosno na osnovu izjave roditelja maloljetne osobe kod ovlaštenog matičnog ureda.
Podaci bi se mogli upisati u matičnu knjigu rođenih, matičnu knjigu državljana BiH, na ličnu kartu ili na svaki dokument po želji pojedinca.
Ukoliko građanin ne želi upisati svoje podatke, matičar je dužan upisati i takvo opredjeljenje.
U obrazloženju predloženog rješenja navodi se da je „primjetno da se institut pripadnosti naroda ili pripadnosti nacionalnoj manjini zloupotrebljava i vrlo često stvara problem“.
"Ovim zakonom bi to pitanje bilo regulirano i otklonila bi se mogućnost zloupotrebe", navodi predlagač.
Poslanik Nikola Lovrinović je, obrazlažući zahtjev za hitni postupak, kazao da ovaj prijedlog rješava jednu ozbiljnu materiju, a koja nije riješena godinama.
Po njegovim riječima, ovo su pitanja koja nas opterećuju i neregulirana su od Dejtonskog mirovnog sporazuma.
"Ovaj zakon predviđa dvije moguće situacije u kojima se primjenjuju ovi podaci o kojima je prijedlog ovog zakona, a to je kod zapošljavanja i raspoređivanja u institucijama BiH i sudjelovanje na izbornim listama u izbornom procesu", pojasnio je Lovrinović.
Kaže da je sve na dragovoljnoj osnovi, regulirano je za ove dvije situacije koje je naveo i „nema razloga žuči koja se u javnosti prosula nepotrebno“.
Poslanik Saša Magazinović (SDP BiH) je kazao da predlagač nije obrazložio zašto predlaže zaseban zakon, a ne dopunjuje postojeće zakone da bi eventualno uveo nečiju obavezu etničkog izjašnjavanja u ličnim dokumentima.
Po njegovim riječima, Lovrinović predlaže da se po hitnoj proceduri „u naše dokumente ubaci etničko opredjeljenje kao obavezni element“.
"Smatram da to nije hitno. Što se suštine tiče, smatram da ono kada tehnologija nije bila ovako napredna, što su bile trake koje su se nosile na ramenu kako bi se u različitim, ne baš tako prijatnim okolnostima, označavali ljudi koji pripadaju određenoj etničkoj grupi, danas se to radi na tehnološki moderniji način, ali suštinski isti tako što u čip koji je u ličnoj karti se stavlja ona traka koja je nakada bila na ramenu", kazao je Magazinović.
Dodao je da, što se poslanika SDP-a tiče, ne samo da ovo nije hitno, nego je u potpunosti, u vrijednosnom smislu, neprihvatljivo.
Poslanica Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka) smatra sa nema potrebe da se o ovome donosi poseban zakon, a ovaj zakon ni ne ispunjava uslove koji s u Poslovnikom utvrđeni kada je u pitanju hitnost, dakle ne radi se o visokom stepenu hitnosti.
"Imamo zakone koji tretiraju i matične evidencije i ličnu kartu i uvjerenje o državljanstu. Tako da ukoliko se nešto željelo, trebalo se amandmanski djelovati, odnosno izmjenama i dopunama na ove zakone, a nikako posebnim zakonom", kazala je Marinković-Lepić.
Poslanik Lovrinović je, reagirajući na prethodne diskusije, kazao da podaci koji se u zakonu traže i predlažu nisu obavezni.
"Osoba koja to ne želi ne mora se izjasniti", pojasnio je Lovrinović.
Predstavnički dom je razmatrao i zahtjev poslanika Adila Osmanovića (SDA) za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, ali je zbog nedostatka entitetske većine i taj zahtjev za hitnu proceduru upućen Kolegiju doma na usaglašavanje.
Iz istog razloga je Kolegiju na usaglašavanje upućen i zahtjev poslanice Mirjane Marinković-Lepić da se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine razmatra po hitnom postupku.
