Bosna i Hercegovina bi u 2021. godini mogla ostvariti ekonomski rast od 2,8 procenta ukoliko dođe do jenjavanja panedmije koronavirusa, stabilizacije političkog okruženja, realizacije reformskih procesa, smanjenja velike zastupljenosti javnog sektora, te prebacivanja fokusa domaće ekonomije s domaće potrošnje i uvoza na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz, navodi se u nedavno objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Svjetska banka našoj državi prognozira u tekućoj godini ekonomski oporavak smanjenog intenziteta. Osnovu takve procjene, uz pandemiju, najviše čini politička situacija u zemlji.
„Produženo trajanje pandemije moglo bi smanjiti rast u 2021. godini ispod sadašnjih projekcija. Pored toga, nepostizanje dogovora o novom Izbornom zakonu svih interesnih strana i domaće političke tenzije uticaće na napredak Programa socioekonomskih reformi. Nepovoljno demografsko stanje i teška politička situacija u Bosni i Hercegovini mogu pogoršati efekte pandemije i dovesti čak i do većeg pada bruto domaćeg proizvoda nego što se trenutno predviđa“, analizira Svjetska banka.
Procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini prošle godine došlo do ekonomskog smanjenja za 4,3 procenta. Svjetska banka uzrok tome vidi u smanjenju domaće potražnje, slabom vanjskom okruženju i akutnoj političkoj neizvjesnosti te naglašava da je prošle godine „godišnji rast ostao negativan, uz pad sveukupne potrošnje od 3,4, a investicija od 4,7 procentna poena.“
Iako se, kako tvrdi Svjetska banka, trgovinski bilans prošle godine poboljšao, poteškoće u prometu roba i kapitala uticale su na obim trgovine. Izvoz je bio snažno pogođen recesijom u Evropskoj uniji ali je kompenziran smanjenjem uvoza roba. U konačnici je neto izvoz doprinio rastu bruto domaćeg prizvoda sa 4 procentna poena. Sektori koji su pretrpjeli najviše negativnih posljedica su: usluge, industrija i poljoprivreda.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, komentarišući za Raport spomenuti pad od 4,3 procenta, smatra da će biti potreban period od nekoliko godina da se Bosna i Hercegovina ekonomski oporavi na nivo prije pandemije koronavirusa „prije svega zbog naplate poreza ili vraćanja nivoa industrijske proizvodnje.“
„Ključno je sprovesti ekonomske reforme koje se godinama spominju poput smanjenja poreskog opterećenja, povećanja minimalne plate, smanjivanja i ukidanja raznih parafiskalnih nameta i olakšavanja procedura za pokretanje poslovanja. Ako budemo imali višegodišnje stope ekonomskog rasta od barem 6 procenta to bi moglo biti nešto što bi naši građani osjetili“, kaže Hadžić.
Pandemijska godina
Prema podacima koji se spominju u Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan, protekle je godine u Bosni i Hercegovini, usljed pandemije, došlo do fiskalne ekspanzije, te se kalkuliše sa fiskalnim deficitom od 5,4 procenta bruto domaćeg proizvoda što predstavlja pogoršanje nakon 1,9 procenta suficita u 2019. godini.
„Pad prihoda bio je uzrokovan uglavnom manjom naplatom poreskih prihoda, naročito onih indirektnih. Potrošnja je povećana zbog veće tekuće potrošnje na mjere vezane za krizu, kako u zdravstvenom sektoru, tako i za podršku poslovnom sektoru. I pored procijenjenog povećanja, kapitalna potrošnja je i dalje nedovoljna zbog kašnjenja projekata“, precizira Svjetska banka.
S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nema pristup međunarodnim tržištima, deficit se primarno finansirao domaćim zaduživanjem i zaduživanjem kod međunarodnih zajmodavaca. Stoga Svjetska banka konstatuje da je ukupni javni i javno garantovani dug prošle godine dostigao 39,6 procenta bruto domaćeg proizvoda što predstavlja povećanje od 5,1 procentna poena u odnosu na godinu ranije. Od toga, 31,1 procent bruto domaćeg proizvoda otpada na vanjski javni dug koji se u najvećoj mjeri sastoji od kredita međunarodnih finansijskih institucija ugovorenih pod povoljnim uslovima.
Uprkos pandemiji, finansijski sektor je ostao stabilan, ali se profitabilnost sektora ipak smanjila. Očuvanje bankarskog sektora biće i dalje značajno, uzimajući u obzir da još uvijek nisu izvršene procjene punog efekta moratorija.
Ustanovljeno je da je došlo do manjeg povećanja deficita tekućeg računa zbog smanjenja usluga i doznaka. Pad izvoza uzrokovan je manjim prilivom od usluga transporta i putovanja, dok je ukupno smanjenje potražnje, kako domaće tako i vanjske, glavni uzrok očekivanog pogoršanja bilansa tekućeg računa. Sa procijenjenih 7,4 procenta bruto domaćeg proizvoda, doznake su u 2020. još uvijek značajan izvor finansiranja tekućeg računa uz priliv po osnovu stranih direktnih i ostalih investicija. Pokrivenost obavezne rezerve je u 2020. godini i dalje adekvatna.
Svjetska banka pojašnjava da je prema službenim procjenama u novembru 2020. godine broj zaposlenih smanjen za oko 1 procent u odnosu na isti period prethodne godine, a broj nezaposlenih se povećao za oko 3 procenta. Ove promjene na tržištu rada naglašavaju potrebu za rješavanjem strukturalnih rigidnosti kako bi se omogućilo otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru i smanjenje destimulacija za učestvovanje na tržištu rada.
„Da bi se iskoristio potencijal privatnog sektora, Bosna i Hercegovina mora smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora. Također treba prebaciti fokus bh. ekonomije s domaće potrošnje i uvoza na stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz“, zaključuje Svjetska banka.
Analizirajući prošlogodišnji pad potražnje i smanjenje cijena nafte, te povratak deflacije, Svjetska banka ocjenjuje da je indeks potrošačkih cijena u decembru prošle godine pao za 1,6 procenta.
Hadžić naglašava da navedeni procent indeksa potrošačkih cijena uzima u obzir više od 600 različitih proizvoda i prati kretanja cijena za svaki proizvod, te da to ne znači da je došlo do općeg pada nivoa cijena.
„Stvarnost je drugačija. Cijene nekih proizvoda koje nisu možda toliko bitne za svakodnevni život građana smanjenje su dok su, recimo, cijene hrane i životnih namirnica povećane. Ova statistika ne znači mnogo jednom običnom penzioneru koji plaća skuplju hranu zbog rasta cijena dok su istovremeno opali iznosi cijena za rekreaciju. Zbog toga je potrebno detaljnije pratiti ovaj sistem kako bi se posmatrao uticaj na posebne kategorije stanovnika i možda se takve opservacije trebaju navesti kao limiti u izradi izvještaja“, objašnjava Hadžić.
(Ne)izvjestan rast
Iako su vlasti trenutno fokusirane na nabavku vakcina u borbi protiv širenja pandemije COVID-19, Svjetska banka se nada da će se, uz slabljenje pandemije, vratiti fokus na Program socio-ekonomskih reformi kroz najavljene investicije u energetiku i infrastrukturu. Ekonomski rast, a naročito rast uvoza i dalje će zavisiti od potrošnje.
„Očekuje se da će se doznake oporaviti u srednjoročnom periodu, te da će uz napredak na reformama, pomoći postepenom povećanju potrošnje i finansirati najveći dio trgovinskog deficita. Kapitalne investicije bi trebale i dalje biti prioritet za vladu, a planirane investicije u energetiku, infrastrukturu i turizam podržat će otvaranje radnih mjesta“, tumači Svjetska banka.
Prema riječima Svjetske banke, za Bosni i Hercegovinu bi bilo neophodno da u srednjoročnom periodu ostane na putu reformi kako bi država postala konkurentnija rješavanjem ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema.
„Za smanjenje siromaštva, od kritičnog značaja biće rješavanje dugotrajnog problema nezaposlenosti i zbrinjavanje radnika otpuštenih tokom pandemije. Ekonomski izgled je pozitivan, ali postoje rizici, kako domaći, tako i vanjski. Vanjski rizici su vezani uz sporiji oporavak u Evropske unije od očekivanog kao i eventualni strožiji finansijski uslovi na međunarodnim tržištima. Domaći rizici su vezani za Opće izbore u 2022. godini i moguća politička previranja. Ubrzati strukturalne reforme je neophodno da bi se ublažili navedeni rizici“, konkretizira Svjetska banka.
Iako se pretpostavlja da bi postepeni ekonomski oporavak trebao dovesti do poboljšanja stanja na tržištu rada i zaposlenosti, za Hadžića riječ „neizvjesnost“ i dalje nabolje opisuje predstojeći period ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine.
„Treba postaviti jasne ekonomske ciljeve i koristiti raspoložive instrumente ekonomske politike. Ključni oporavak će zavisiti od brzine vakcinacije stanovništva i otvaranja granica. Bilo kakva prognoza rasta ekonomije vrlo je neizvjesna jer taj proces predstavlja nešto što može dodatno ubrzati ili usporiti ekonomski rast i oporavak ekonomije“, poručuje Hadžić.
