Prvi put u svojoj historij Google razmišlja o tome da počne naplaćivati svoju temeljnu uslugu, internetsko pretraživanje, što bi definitivno bila najveća promjena njihova biznisa u historiju.
Tačnije, kako saznaje Financial Times, ono što za početak žele naplaćivati jesu "premium" odgovori dobiveni uz pomoć generativne umjetne inteligencije (AI), dok bi ovi osnovni "ispljuni linkove" odgovori ostali besplatni.
Više je razloga zbog čega je takav plan u igri, ali glavni je taj da je klasični način pretraživanja interneta (i s njim povezani abnormalni prihodi) vrlo inferioran pretraživanju pogonjenom umjetnom inteligencijom i time egzistencijalno ugrožen kao ekosistem.
Osim toga, već masovno zaostaju za Microsoftovim Bingom koji je još prije godinu dana dosta uspješno implementirao ChatGPT u svoj preglednik Edge. Ono što Googleu ide na ruku jest da je jedno pretraživanje interneta uz pomoć AI-ja i do 1000 puta skuplje nego jedno obično pretraživanje, što znači da će se teško pojaviti neko ko će to velikodušno dijeliti besplatno dok ta cijena ne padne (a past će).
Microsoft si to evidentno može priuštiti, ali premda je njihov pretraživač pogonjen ChatGPT-jem 4 svjetlosnim godinama ispred Google Searchea, koji je bazično isti otkako se pojavio, Google ne gubi korisnike nauštrb Microsofta.
Iako je Google u zadnjih 20 i više godina postao megakompanija koja nam je ušla u imaginarij kao firma koja se bavi svime živime što postoji na internetu, surova je istina da ta kompanija iz Mountain Viewa ogromnu većinu svojih prihoda crpi iz samo jednog mjesta.
To jedno mjesto je ono u čemu dominiraju od samog početka - Google Search, odnosno njihov internetski pretraživač. Naravno, ne dobiva Google novac samo zato što je neko jučer u tražilicu upisao "ko je uopće taj Laka", nego zato što se uz rezultate pretraga prikazuju reklame ili zato što kompanije plaćaju da se njihove stranice nađu na samom vrhu odgovora i slično - dakle oglašavanje.
I upravo Google Search, ovisno o godini, čini 60-ak posto svih prihoda kompanije, ili drugim riječima, zarađuje za Google više nego sve ostale divizije zajedno. Lani su im pretrage donijele 175 milijardi američkih dolara pa je sasvim jasno da bi, ako se zaljulja taj temelj, i cijela Googleova vila počela lagano padati.
Ovo bi inače bio prvi put da Google stavlja paywall ispred nekog od svojih temeljnih proizvoda. Kako je FT saznao od ljudi bliskih projektu, među opcijama koje se razmatraju je dodavanje određenih AI značajki u rezultate pretraga unutar njihovih postojećih pretplatnih premium usluga. To bi, recimo, mogao biti AI asistent Gemini koji već postoji u Gmailu i Docsu.
Inženjeri već navodno razvijaju potrebnu tehnologiju, iako nadređeni još nisu donijeli konačnu odluku o tome hoće li je implementirati ili ne. Tradicionalni pretraživač bi, dakle, ostao besplatan, a ako ste sumnjali - reklame bi se i dalje prikazivale čak i korisnicima koji bi plaćali pretplatu.
Otkako je OpenAI u novembru 2022. lansirao ChatGPT, Google se bori s time kako odgovoriti na prijetnju te iznimno popularne tehnologije s jedne strane i traži način da je iskoristi u svoju korist s druge. Svi koji su koristili ChatGPT i slične AI alate znaju kako su u stanju isporučiti krajnje detaljne i precizne odgovore na upite, čime praktički nestaje potreba za dosadašnjim pretraživanjem po linkovima i iščitavanjem niza tekstova kako biste pronašli ono što tražite.
Međutim, upravo ovaj posljedni dio - pretraživanje po linkovima i iščitavanje niza tekstova - je onaj koji Googleu donosi novac, ako stvari maksimalno pojednostavimo. I Google je prije godinu dana počeo s testiranjem eksperimentalnog AI pretraživača, koji korisnicima daje detaljnije odgovore na upite, a ujedno prikazuje i linkove za dodatne informacije (i oglase). No ta tehnologija nije našla put do šire publike, nego samo do pojedinih pretplatnika usluge Google One, kod koje se plaća mjesečna pretplata za pohranu u cloudu.
Microsoft, koji od samog početka surađuje s OpenAI-jem, svako malo unapređuje svoj internetski pretraživač i chatbot (sada se to zove Copilot) u sklopu njihova internetskog preglednika Bing (i koji vam toplo preporučamo da isprobate). Bing, dakako, ima mnogo manje korisnika nego Google Search, pa je Microsoftu vjerojatno lakše progutati gubitak novca na tim skupljim pretragama nego što bi to bilo Googleu (podsjetimo da je Googleov udjel u globalnim pretragama uvijek oko 90 posto, dok je Microsoft presretan ako Bing skoči blizu 5 posto).
Pomalo paradoksalno, upozoravaju analitičari za FT, Googleov oglašivački biznis mogao bi kanibalizirati samoga sebe ako počne isporučivati kompletnije odgovore uobličene uz pomoć umjetne inteligencije. Takav pristup naprosto neće prisiliti korisnike da klikaju kroz web stranice Googleovih oglašivača, a i online izdavači čiji promet uvelike ovisi o Googleu u strahu su kako će imati sve manje posjetitelja na svojim stranicama ako će Googleov AI posrkati informacije s njih i direktno ih isporučiti korisnicima.
Naposljetku, još nije jasno ni kako bi Google točno implementirao pretraživanje pogonjeno AI-jem u svoj Search, nije jasno ni kako i koliko bi to naplaćivali, ne zna se ni kada bi se to moglo dogoditi. Još uvijek je moguće da za početak jednostavno odluče inkorporirati određene segmente eksperimentalne AI pretrage u postojeći, besplatni pretraživač, prenosi FT.
