Institut za javno zdravstvo Republike Srpske izdao je uputstvo o tome kako pravilno očistiti i dezinficirati prostorije za vrijeme kućne izolacije, a većina ovih savjeta može biti korisna i ostalim stanovnicima, da se pobrinu za prostorije u kojima borave.
Za dezinfekciju su vam potrebna sljedeća sredstva i zaštitna oprema:
– Lična zaštitna oprema (rukavice, zaštitna hirurška maska), radna odjeća;
– Plastične vrećice, kanta s vodom, krpe, brisač sa vodom;
– Deterdženti za upotrebu u domaćinstvu;
– Dezinfekciona sredstva koja se preporučuju prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), a čiji sastav možete pročitati ovdje.
Prema preporukama Instituta, tokom i nakon čišćenja i primjene dezinfekcionih sredstava, držati otvorene prozore zbog dobrog provjetravanja prostorija.
Prije nego se pristupi čišćenju, staviti ličnu zaštitnu opremu, odnosno masku i rukavice, a preporučuje se upotreba jednokratne lične zaštitne opreme, jer je potencijalno zarazni materijal.
Prilikom čišćenja izbjegavati dodir očiju i usana.
Sredstva za čišćenje i dezinfekciona sredstva treba koristiti prema uputstvu proizvođača.
Najprije se prostorije i površine očiste toplom vodom i deterdžentom, a zatim dezinficirajte podovi, popločane površine zidova, prozori, rukohvati i svi predmeti koje svakodnevno upotrebljava osoba u eventualnoj kućnoj izolaciji, poput noćnih ormarića, kreveta i ostalog namještaja.
Rukavice i zaštitnu odjeću (npr. plastične kecelje) treba koristiti za čišćenje površina ili rukovanje odjećom ili posteljinom zaprljanom tečnostima. Nakon upotrebe, rukavice za višekratnu upotrebu treba očistiti sapunom i vodom i dekontaminirati 0,5% rastvorom natrijum-hipohlorita.
Ako se maska navlaži ili zaprlja od izlučevina, mora se odmah zamijeniti novom čistom i suhom maskom.
Čišćenje i dezinfekciju prostora i predmeta obavljati od jednog ka drugom kraju stana, da se ne kontaminira već očišćena strana.
Sav tekstil, odnosno posteljina, ručnici, zavjese, deke itd. trebaju se oprati mašinski na 90 stepeni i s dodatkom deterdženta za pranje veša. Ako se zbog karakteristika materijala ne može koristiti temperatura vode od 90, prilikom pranja tekstila treba dodati posebne hemikalije, npr. izbjeljivač ili proizvode za pranje veša koji sadrže natrijum-hipohlorit ili proizvode za dekontaminaciju za tekstil.
– Ne istresati zaprljano rublje i izbjegavati da kontaminirani materijali dođu u dodir sa kožom i odjećom.
Najmanje jednom dnevno treba toplom vodom i deterdžentom očistiti, a zatim dezinficirati i površine u kupatilu i toaletu.
Za dezinfekciju kontaminiranih površina i materijala, ne koristiti pakiranje sredstva s raspršivačem, jer prskanje može dovesti do daljnjeg širenja virusa.
Sav otpad nastao tokom čišćenja treba odložiti u plastičnu vreću i kante za otpad.
Nakon čišćenja, skinuti rukavice i odložiti u plastičnu vreću, a zatim oprati ruke sapunom i toplom vodom.
Također, nakon čišćenja treba skinuti maske odgovarajućom tehnikom – ne dodirivati prednju stranu, već otkopčati masku i odložiti u plastičnu vreću, a zatim oprati ruke sapunom i toplom vodom.
Radnu odjeću i upotrijebljene krpe treba oprati mašinski na 90 stepeni, sa dodatkom deterdženta za pranje veša.
Na kraju posla, oprati ruke sapunom i toplom vodom, presvući se i istuširati.