U danu u kom je i zvanično stupila na snagu odluka o zabrani negiranja genocida u BiH, Rajko Vasić, član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće partije Srba u BiH, napisao je na Twiteru:
Суд је за Казне. Геноцид се не пресуђује. Геноцид се мора установити.
Историјске догађаје установљује Историографија.
У Сребреници није установљен Геноцид.— Васић Рајко (@VasicRajko) July 28, 2021
„Sud je za kazne. Genocid se ne presuđuje. Genocid se mora ustanoviti. Istorijske događaje ustanovljuje istoriografija. U Srebrenici nije ustanovljen genocid.“
Ne obazirući se na odluku Međunarodnog suda pravde koji je 2007. zločin počinjen u ljeto 1995. godine od strane srpskih snaga označio kao delo genocida, Vasić je, u nastavku svoje poruke, pomenu i mogućnost "sljedećeg rata":
„U BiH, gdje su tri naroda međusobno ratovala, govor mržnje, kao i mržnja sama, ukrasno su bilje, trajnice. I tu se ništa ne može učiniti. Sve što se čini, samo povećava količinu krvi i zla u sljedećem ratu“.
28. jul - prvi dan primjene
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula je proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova djela od srede, 28. jula i formalno kažnjiva.
Nakon Inzkovog proglašenja dopuna Krivičnog zakona BiH, Tužilaštvo BiH već je zaprimilo nekoliko prijava građana i formiralo predmete, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva.
„Nakon što je Visoki predstavnik gospodin Inzko, u petak objavio odluku, u narednim danima već smo počeli zaprimati prijave od nekoliko građana, tako da su neki predmeti već formirani“, kazao je Grubešić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Za kršenje ovog Zakona predviđena je kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.
Grubešić za RSE pojašnjava da se kršenje zakona može prijaviti Tužilaštvu BiH tako što se u slučaju objava na društvenim mrežama napravi „screenshot objave, formatira mail i isti pošalje Tužilaštvu“.
Revolt u Republici Srpskoj
Zastupnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH 27. jula.
Prije odluke o blokadi državnih institucija, član Predsjedništva BiH i lider vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, najavio je disoluciju BiH i pokrenuo peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju izmjena koje je nametnuo Inzko.
Peticiju je prema riječima glasnogovornika ove stranke potpisalo nekoliko desetina hiljada građana Republike Srpske.
Sjednica Narodne skupštine RS na kojoj je najavljena rasprava o izmjenama Krivičnog zakona ovog entiteta i zakona kojim se odbija primjena odluke visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida, održat će se u petak, 30. jula iza zatvorenih vrata.
Zašto je odgođeno suđenje pred Sudom BiH?
Advokat Miloš Perić iz Zvornika, gradića na istoku BiH, za RSE kaže da je ranije zakazano suđenje pred Sudom BiH za krivična djela zločin protiv čovječnosti u srijedu 27. jula otkazano, nakon što je advokatski tim koji zastupa optužene iz medija saznao da su izmjene krivičnog zakona u srijedu stupile na snagu.
„Stoga sam se ja kao branilac prvooptuženog našao u situaciji da prvi moram da govorim, jer smo imali zakazana dva svjedoka, a s obzirom da osim objava u medijima nisam imao priliku da pročitam izvorni tekst Zakona, rekao sam da ja nisam sposoban da branim svog branjenika, jer mogu počiniti krivično djelo“, priča Perić.
Sa tim se složio advokatski tim i sudsko vijeće je uvažilo ovaj potez, navodi Perić.
„Ovo je sada vrlo delikatna situacija. Ako se mom branjeniku stavlja na teret zločin protiv čovječnosti, a ja ga branim tako što negiram da je on to počinio, gdje je granica ta do koje ja mogu ići u njegovoj odbrani“, ističe Perić.
Postupanje novinara
Udruženje novinara Republike Srpske pozvalo je sve svoje članove, cjelokupnu novinarsku zajednicu u Republici Srpskoj, ali i u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, da bez straha od povratka verbalnog delikta, nastave da izvještavaju o svim pojavama u društvu po svojoj savjesti i uz primjenu profesionalnih standarda.
Branimir Đuričić iz Udruženja kaže za RSE da ne može konkretno odgovoriti na pitanje na koji će način novinari u Republici Srpskoj od sada izvještavati o događajima iz jula 1995. godine u Srebrenici.
Kako navodi, novinari neće ugrožavati dostojanstvo srebreničkih žrtava ili bilo kojih drugih žrtava, ali da poručuju da "ne može biti zabranjeno da preispituju bilo koju presudu i zakon koji je nametnut".
Na upit RSE na koji način bi on izvještavao nakon što su stupile na snagu izmjene Krivičnog zakona BiH prema kojima je zabranjeno negiranje genocida, Đuričić odgovara:
„Ja bih pronašao neku formulaciju, ja bih rekao da se poistovjećuje zločin nad šest miliona jevrejskih civila, nad milion i po jermenskih civila i nad 3.500, nažalost smaknutih bošnjačkih ratnih zarobljenika. Eksplicitne izjave ne bih nikada koristio, jer to može biti mač s dvije oštrice“, ističe Đuričić.
Znaju li građani Sarajeva i Banjaluke za Zakon?
Sarajlija Amir zna da su 28. jula stupile na snagu dopune Krivičnog zakona BiH.
„Naravno da znam, pa ćemo vidjeti te baje hoće li smjeti iznijeti od danas, pa nadalje šta treba“, kaže Amir za RSE.
I njegov sugrađanin Hamdo navodi da se stradanja bilo kojeg naroda treba poštivati.
„Danas stupa na snagu Zakon o genocidu i sasvim normalno je o bilo kom narodu da se radi. Jevreji kad su stradali i to je genocid i to treba poštovati“, navodi Hamdo, dok se Hamdija pita da li će ovaj Zakon zaživjeti.
„Hoće li zaživjeti ili neće to ćemo vidjeti“, kaže Hamdija.
U Banjaluci, gradu na sjeverozapadu BiH, anketirani građani drugačijeg su mišljenja.
„Pojma nemam. Dok je stranaca ne smiješ ručati šta trebaš. Hoćeš danas krompir, moraš slušati Inzka da ćemo jesti pasulj. Znači nema života nijednom narodu“, kaže Banjalučanin Zoran Josić, a njegov sugrađanin Čedo mišljenja je da je Zakon retrogradan.
„Ja mislim da je to glupost. To nas samo vraća trideset godina unazad i nema veze s nekim evropskim standardima o slobodi govora. Ja imam pravo da mislim i da kažem šta mislim. To je vrhunac demokratije, ako nije onda neka to kažu da smo protektorat i gotovo“, ističe Čedo.
Pred BiH, ali i regionom, je izazov kako dopune Krivičnog zakona implementirati, kaže Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.
„Ako pogledamo iskustva zemalja koje imaju slične probleme, postkonflikte zemlje poput Šri Lanke, Ruande ili Njemačke, koja nekako i vodi u polju suočavanja s prošlošću, znamo da je taj period dug i da će vjerovatno biti i mukotrpan i ispolitiziran, ali ovaj zakon mijenja mnogo, jer postoji normativ koja sprečava poricanje, ne samo genocida, nego i drugih ratnih zločina što je jako važno“, kaže Šarić za RSE.
Ona dodaje da iskustva ovih zemalja mogu pomoći i u provedbi Zakona.
„Vjerovatno ćemo imati izazove oko metodologije mapiranja i određivanja šta je to što se u stvari dokazuje da je počinjeno negiranje genocida, ali zaista ima jako puno dobrih praksi. I Njemačka i Austrija su zemlje koje prednjače po pitanju zakona o poricanju holokausta ili drugih zločina iz mržnje“, kaže Šarić, navodeći da je zakon o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina od izuzetnog značaja za prevenciju i edukaciju mladih naraštaja, te da je pomirenje jedan od 14 prioriteta koje Evropska unija traži od BiH na putu pridruživanja ovom bloku.
„Međunarodna zajednica je ovih desetak godina pratila i vidjela da nije došlo do pomaka po tom pitanju, tako da je ovaj zakon zaista bio jedna velika nužnost i to je ja mislim istorijski zaista za BiH“, kaže Šarić.
Kazne za prekršioce
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
"Ako je krivično djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine", dodaje se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
"Ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin", ističe se u Odluci visokog predstavnika.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
