Članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini - Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša „Prijedor `92.“ i Udruženje logoraša Kozarac, danas će od 9.30 sati na lokaciji bivšeg koncentracionog logora smrti Keraterm kod Prijedora prikladanom manifestacijom obilježiti 31. godišnjicu zločina „noći egzekucije“ nad logorašima logora Keraterm.
Logor je formiran u prijeratnoj tvornici keramike, u maju 1992. godine, od strane srpskih organa koji nasilno preuzimaju vlast i kontrolu u Prijedoru na početku agresije na BiH, saopćeno je iz Saveza logoraša u BiH.
Masovne grobnice
Četiri prostorije tvornice, do tada korištene kao skladišta gotovih proizvoda i označene brojevima, su od tada postale prostorije za terorisanje i ubijanje oko 3.000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Svoj život u ovom logoru je položio 371 logoraš.
Ubijeni logoraši iz logora Keraterm su kasnije nađeni po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana i Jakarine Kose.
Stravične scene o teroru u logoru i jednoj noći, u kojoj je strijeljano preko 190 logoraša, su pred sudom u Hagu posvjedočili svjetski poznati logoraši logora Keraterm - Fikret Alić, Jusuf Arifagić i drugi.
Ovaj mostruozni čin i druge dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije, Slobodana Miloševića.
Proglašeni krivim
Više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara ovog i drugih prijedorskih logora, su dokazano proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.
Postojeća zakonska „rješenja“ za logoraše u Bosni i Hercegovini danas su takva, da preživjele logoraše „štite“ na način da im i danas ispostavljaju kazne u vidu „troškova prvobranilaštva RS“ u hiljadama KM i danas oko 100.000 ovih živih svjedoka nemaju zdravstvenu rehabilitaciju, prvenstvo u zapošljavanju, nemaju nikakvu stvarnu zaštitu i prava niti nakon tri decenije, navode u saopćenju.
Postojeća zakonska „rješenja“ u RS su takva da Fikreta Alića ipak ne prepoznaju kao žrtvu ratne torture u logoru Keraterm.
Rješenje je zakon o zaštiti žrtava ratne torture, navode iz Saveza logoraša u BiH.
